Defeza & Seguransa

Loron 20, Tránzitu Díli Hatama $25.757 bá Kofre Estadu

Published

on

Hatutan.com, (23 Janeiru 2023), Díli—Hahú hosi 01 to’o 20 Janeiru 2023, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) liu hosi Seksaun Tránzitu Munisípiu Díli, rekolla $25.757 ba Kofre Estadu.

Sinais tránzitu iha Kruzamentu Kolmera Dili.

Komandante Seksaun Tránzitu Munisípiu Díli, Inspetór Polísia Domingos Sarmento Gama informa, montante reseita hirak-ne’e, mai hosi evidénsia motór no karreta hamutuk 377 ne’ebé polísia prende, liuhosi operasaun ho tipu pasa-revista bá sidadaun sira iha kapitál nasaun.

Lee Mós: Adeptu Portugál 38 Ne’ebé Kontra Regra Tránzitu, Selu Multa Kada Motór $120

“Evidénsia sira ne’ebé mak ita prende inklui karreta ho motór. Entre evidénsia sira ne’e, iha taxa ne’ebé mak ita nia infratór sira selu ona, iha $25.757,” Domingos Sarmento Gama hateten iha kna’ar fatin Komandu Caicoli, Segunda (23/01/2023).

Advertisement

Hosi infratór 377 ne’e, balun mak to’o oras ne’e seidauk kumpri sira nia devér hodi selu koimas bá infrasaun hirak ne’ebé mak sira komete hamutuk $4.301. Nune’e, bainhira selu hotu, totál reseita ne’ebé atu hatama bá kofre Estadu sa’e bá $30.058.

Tuir Lei kódigu estrada, durante loron 90 nia laran mak, infratór sira ne’e lakohi selu hodi foti fila sira ninia motorizada ka kerreta ne’ebé polisia prende maka hahú fali hosi loron 91 bá leten, PNTL liuhosi sesaun Tránzitu, sei sumbete no afavór bá Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu (DJJPE) hodi halo aliñamentu bá fali ministériu seluk, tuir Lei.

“Tanba ne’e mak ita apela bebeik bá sidadaun sira, karik komete infrasaun, dentru 90 dias bá kraik ne’e, tenke mai kumpri selu sira nia devér. Ne’e depende bá tabela infrasaun sira ne’ebé mak temi iha Lei infrasaun nian,” Domingos Sarmento Gama, esplika.

Sinais tránzitu iha Kruzamentu Kolmera Dili.

Infrasaun sira ne’ebé mak durante ne’e Polisia hetan maka sidadaun sira barak liu halo estasionamentu kontra sinais tránzitu nian. Infratór sira seidauk iha konsiénsia hodi respeita Lei kódigu estrada, tanba parájen la tuir regra.

“Ezemplu, iha ita nia kapitál Dili ne’e, kuaze fatin barak ona mak ita instala sinais tránzitu, proibe halo parajen, maibé ita nia sidadaun sira barak mak seidauk iha konsiénsia hodi respeita bá sinais hirak ne’ebé mak governu tau,” Domimgos Gama hateten.

Sinais ho letra S kór-mean, bandu motorista no kondutór sira atu estasiona hodi hatun pasajeiru. Letra P ho kór-mean, signifika bele hatun pasajeiru sira iha de’it minutu balun nia laran, depois arranka kedan.

Advertisement

“Kondutór labele halo mate karreta no labele mós tun hosi kareta laran. Sé hatun pasajeiru mak kondutór tun tán hosi kareta laran, ain kona rai, ne’e kontra ona sinais bá letra P ninian. Maibé, ita nia maluk kondutór sira, barak mós koko vióla nafatin. Ida ne’e gráve,” Komandante Domingos Gama, esplika tán.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version