Polítika

Xanana: “Ha’u Soeharto Kedua, La Merese Sai Veteranu”

Published

on

Hatutan.com, (04 Marsu 2023), Díli-Komandante Ein-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten, nia la’ós ema veteranu, maibé Soeharto kedua. Tanba ne’e, nia la bele partisipa iha serimónia loron nasionál veteranu, 03 fulan-Marsu 2023.

Lee Mós : Xanana-Lú Olo-TMR-Alkatiri Auzénsia iha Serimónia Loron Nasionál Veteranu

Xanana bá fó korajen bá família uma-kain hitu (7) ne’ebé TDD notifika atu hasai obrigatóriu hosi rai balun iha Aldeia Becusse Kraik, Suku Becora, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Díli, Segunda (30/01/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Hau la’òs veteranus ne’e, sira diskontente tanba saida?.  Ema sira ne’e maka veteranu halo buat sira ne’e hotu, ha’u ne’e povu babain la’o ba mai de’it iha ai-laran ne’ebá. Ha’u ne’e so Soeharto kedua la halo buat ida,” Xanana hateten hodi responde jornalista sira hafoin partisipa semináriu nasionál ho tema “Politika Dada Kadoras hosi Planta Greanter Sanrise mai Timor-Leste” ne’ebé organiza hosi Universidade da Paz, Sabadu (04/03/2023).

Iha tinan hirak liubá Prezidente Repúblika atuál Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, bainhira halo diskursu bá povu iha Parlamentu Nasionál deklara no konsidera Xanana Gusmão  nu’udár Soeharto kedua. Nune’e, altura ne’ebá kedas Xanana la kontente hodi  entrega hikas medalla kondekorasaun ne’ebé Estadu liuhosi  Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta períodu 2007- 2012 atribui bá nia.

Advertisement

Soeharto, nu’udár prezidente daruak Repúblika Indonézia, ne’ebé ukun durante tinan-32 ho maneira ditadura no ho sistema polítika sentralizasaun ne’ebé domina hosi partidu Golkar no militár ka ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonesia).

Iha loron 21 fulan-Maiu 1998, Soeharto rezigna-aan hosi kargu Prezidente Repúblika Indonézia  tanba manifestasaun boot (people power) ne’ebé organiza hosi estudante universidade sira iha Indonézia, inklui ativista pro-demokrasia.

Maski la partisipa iha loron veteranus bá dala VI ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, maibé Xanana dehan agradese nafatin bá povu no asuwain FALINTIL no Organizasaun Rezistensia tomak hanesan Juventude 12 Novembru 1992 no kuadru sira Frente Klandestina nian ne’ebé luta iha vila laran  too ai-laran hodi hametin organizasaun klandestina too hetan independensia.

Xanana hatutan, to’o agora mós nia la bá rejista nia naran iha governu liu hosi Ministériu Asuntu Kombatantes Libertasaun Nasionál, tanba veteranus balun ne’ebé terus liu nia hodi luta ho povu no proteze FALINTIL durante funu balun seidauk hetan rekoñesimentu hosi Estadu.

“Kuitadu tau matan lai ba sira  (veteranu no veterana) ne’ebé terus liu ha’u, sira ne’e maka ho povu tau matan bá FALINTIL iha situasaun difisil,” Xanana tenik.

Advertisement

Kay Rala Xanana Gusmão espera governu Timor-Leste bele tais didi’ak lista veteranus hodi rekoñese sira hotu nia luta hodi kontribui bá istória Timor-Leste.

Daudaun ne’e, Governu rejistu lista veteranu ne’ebé simu ona pensaun hamutuk na’in-27.781. Kada tinan Estadu aloka osan liuhosi Orsamentu Jeral Estadu (OJE) kuaze milaun $84-resin hodi seluk pensan veteranu ne’ebé kada fulan selu miliaun $7-resin.

Pensaun ne’ebé governu atribui baáveteran sira iha modelu tolu, pensaun espesiál bá reforma, pensaun espesiál bá subsistensia no pensaun espesiál bá sobrevivensia.

Kategoria pensaun sobrevivensia mak oan kiak sira simu nia aman ka inan ninian, ka feto faluk sira simu nian laen nian.

Pensaun subsistensia mak sira ne’ebé luta ho durasaun tinan 8 to’o 14 no pensaun espesiál bá reforma mak sira ne’ebé ho nia durasaun luta ka didikasaun eskluziva tinan 15 to’o 19 no to’o tinan 24.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version