Moris hosi familia ne’ebé simples, maibé nakonu ho domin hosi Inan-Aman no maun-alin sira. Oan hosi Aman, Aristides Maria Taveras García no Cristina Mercedes Taveras Guzmán (Fallecidos).
Irmã nudár oan ikun hosi maun-alin na’in 9. Bainhira Irmã Ydalia iha tinan 14, nia tama grupu Katekistas sira nian iha paroquia “São José” – Santiago, iha fatin ne’e nia sente Maromak nia bolu liu hosi terseira órdem Franciscana.
Tanba ne’e nia hahú vizita konventu Carmelitas de Clausura. Maibé, Padres Franciscanos ne’ebé koñese nia sei ki’ik oan, espesiál nia diretór espirituál ne’ebé koñese nia mós, hateten ba nia: Ydalia, Ó laiha Espíritu Contemplativu”. O tenki buka Kongregasaun mista “Kontemplasaun no asaun”. Depois nia hahú vizita konventu Irmãs da Virgem Maria do Monte Carmelo.
Advertisement
Iha momentu ne’ebá, nia Papa no Mama ko’alia maka’as ba nia atu labele tama konventu. Sira hateten sé nia bin Andrea tama iha konventu ne’e, sira fiar. Maibé nia, sira la fiar, sira dúvidas ho nia vokasaun.
Tanba, iha momentu ne’eb’a, nia gosta festa. Tanba ne’e, sira hanoin nia sei la aguenta iha konventu ho tempu badak.
Bainhira nia halo tinan 19, nia koko tama iha Irmãs Congresaun Carmelitas. Luta bo’ot ida tán ho nia Papa-Mama, sira lakohi loos, nia maun alin sira ne’ebé hadomi nia iha momentu ne’ebá, sira mós muda sira nia hanoin, la hatan nia tama, sira hotu kontra nia.
Kongregasaun fó oportunidade dala tolu ona atu nia tama, maibé nia sei enfrenta nafatin ho nia família, nia seidauk brani iha momentu ne’ebá.
Ikus mai, iha loron 01 fulan Marsu tinan 1964, ida-ne’e mak momentu ida determinante tebes ba nia dalan vokasaun, bainhira nia Inan-Aman ba tiha aeroportu, dadersan de’it Padre Ambrosio, Ordem Franciscano, lori nia ba konventu la ho lisensa inan-aman nian.
Advertisement
Depois, iha loron 02 fulan Marsu tinan 1964, iha loron tuir-mai, ho Superiora Comunidade Madre Nieves, sira sai ona hodi hala’o viajen ba Santo Domingo, tanba iha ne’ebá presiza professora ida atu hanorin.
Maibé Madre sira sente tauk, tanba nia ba konventu la ho lisensa inan-aman nian, tanba ne’e, nia inan-aman bele buka nia iha fatin ne’ebá.
Maski nia tama ona konventu, maibé nia tenke halo nia-an hanesan menina (colegio) asrama ida. Nune’e bainhira nia familia mai vizita, nia kolega sira tenke dehan sira katak nia ne’e menina asrama (colegio) ida nian.
Hafoin, iha loron 16 fulan Jullu tinan 1964, nia hahú ninia formasaun postulantadu. Iha momentu ne’ebá, nia tau ona roupa (farda) postulante nian no hanesan professora, nia hetan fiar hanesan MC (Mestra Ceremonia) atu aprezenta kona-bá programa colegio nian iha televizaun.
Bainhra nia inan-aman haree nia iha televizaun, sira hakfodak tebes hodi husu ba malu ”Ne’e Ydalia?” Hahú ba ne’e, nia inan-aman mai vizita nia atu haree loloos nia ne’e menina asrama (colegio) ka atu sai madre.
Maibé bainhira nia halo ona nia passaporte atu ba kontinua novisiadu iha España, iha ne’e ho aten brani nia ko’alia loloos ba nia inan-aman sira katak: nia mai despede sira tanba nia atu ba España, hodi kontinua nia novisiadu iha España.
Sé ida-ne’e Maromak nia hakarak, nia sei ba oin no la hakiduk; sé ida-ne’e nia hakarak de’it, mak nia sei fila fali mai uma. Tanba ne’e iha loron 14 fulan Outubru tinan 1965, nia hahú nia etapa novisiadu iha Orihuela-España.