Prezidente RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato. Foto/Tome da Silva
“Ha’u sei hasoru Primeiru-Ministru, sei lori prova ne’ebé atu halo auditoria ba aviaun ZEESM husi Canada no Ró Haksolok. Dokumentu ne’ebé ha’u sei lori mahar tebetebes para atu tulun Primeiru-Ministru halo auditoria ba RAEOA,” Rogério Tiago Lobato informa ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Sesta (19/07/2024).
Servi Povu Oe-Cusse ho Transparante
Advertisement
Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu ba Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oe-cusse-Ambeno (RAEOA), atu serbi povu Oe-cusse ho transparente no labele politiza apóiu no subsídiu sira ba komunidade.
“Prezidente Repúblika José Ramos-Horta rekomenda atu nafatin servisu di’ak hanesan ami servisu ne’e, nakloke ba ema hotu, simu ema hotu-hotu, lalika hare ba kor partidu, hare ba ema hanesan Oe-Cusse oan no sidadaun Timor-Oan. Klaru ke iha Demokrasia ema ida-idak iha nia partidu, ita uza partidu polítiku para hodi halo kampaña atu manan podér polítiku, mais kuandu iya manan ona poder politiku ita tenke ukun ba ema hotu-hotu, ida ne’e mak Xefe Estadu nia fo hanoin no ami pratika ona iha Oe-Cusse.” Hateten Rogério Tiago Lobato.
Prezidente Autoridade ne’e hatutan dezenvolvimentu iha rai laran liu-liu iha RAEOA hatudu progresu pozitivu, no iha Prezidente Repúblika nia vizita ofisiál ba Cina, parte autoridade RAEOA husu atu Xefe Estadu bele husu mos apoiu liu-liu atensaun Cina nian ba dezenvolvimentu RAEOA nian.
RAEO hahú investimentu iha agrikultura
Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato hateten mesmu foin fulan lima kaer administra iha RAEOA, konsege halo investimentu uitoan iha setór Agrikultura nian, liu-liu iha área kuda hare nian, uza adubu orgániku husi Filipina ne’ebé nudár produtu invensaun ida husi Japaun no konsege hasae produtividade, uluk ektare ida hetan de’it tonelada 2,5 no hafoin uza adubu produsaun haree sa’e ba tonelada 6,6 no ida ne’e rezultadu ida kapas tebes.
Advertisement
Nia hatutan iha RAEOA rai la sufisiente atu halo natar tamba iha de’it 1.717 ektare, tamba ne’e autoridade hamutuk ho komunidade sira sei halo aproveitamentu di’ak para hasae produsaun atu nune’e redús foos importasaun ba Oe-Cusse.
Oe-Cusse mos simu ona pedidu husi Malázia no Singapura atu sosa kada loron modo tahan husi Oe-Cusse ho volume tonelada 7.