Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.
Bispu Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves, akompaña hosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB ho Bispu Norberto Amaral fó bensaun bá sarani sira ne’ebé partisipa misa ordenasaun episkopál Dom Leandro Maria Alves nian iha Igreja Katedrál Santu António Baucau, Sesta (21/07/2023). Foto/Dok
Pozisaun ne’e Uma Kreda Katólika Timor-Leste hato’o relasiona ho divulgasaun informasaun hosi média sira kona-bá kazamentu sivil hosi ema na’in-rua ho sexu hanesan inklui timor-oan ida, iha Darwin Austrália.
Informasaun ne’e sai virál iha Domingu (21/072024) hodi hamosu diskusaun públika no konsidera bá preokupasaun públiku nian atu hatene oinsá Igreja nia pozisaun bá kazamentu sivíl ema ho sexu hanesan, maka CET fó-sai komunikadu imprensa hodi hatúr Igreja Katólika nia pozisaun tuir nia hanorin sira.
Advertisement
Sekretáriu Ezekutivu CET, Padre Carlos Miguel Pereira Roben lee konmunikadu ne’e katak, Igreja Katólica nia papél nu’udár inan no mestra, fiél bá nia fundadór Jesus Kristo hatuur Nia án nu’udár hun no rin bá lialoos, simu fiar atu fó moris bá nia oan sira, hanorin no hatudu dalan bá sira.
Mater et Magistra nu’udár inan, Igreja hadomi, simu, tau matan, haku’ak no akompaña Maromak Nia o’an hotu la haree bá kór, rasa no jéneru. Nu’udár mestra, nia hatur án iha we matan inan tolu fiar Igreja Katólika nian ne’ebé la maran, ne’e mak: Sagrada Eskritura, Santa Tradisaun no Magistériu.
“Tuir roman Sagrada Eskritura nian, ema feto no mane hori hahú Maromak halo tuir Nia ilas (Gn 1,27). Tuir mai kedan Maromak hari matrimónio hodi tau hamutuk feto no mane ida nu’udár dalan moris nian hodi hatutan obra Kriadora Maromak nian. Maromak haraik bênsaun bá ema feto no mane ho liafuan hirak ne’e: imi sai buras, sai barak no hakonu rai klaran bá. Mane ho feto nia moris hamutuk mak natureza loloos bá matrimonio,” Padre Carlos Miguel Pereira Roben lee komunikadu iha Câmara ekleziastika, Lecidere, sesta (26/07/2024).
Iha Testamentu Foun, Jesus Kristu afirma, matrimónio nu’udár uniaun feto ho mane tuir hanorin livru Jénesis nian, hodi dehan: ‘Tan ne’e mane sei hosik nia aman no inan hodi bá hamutuk ho nia fén kaben, nune’e sira rua sai isin ida de’it’ (Mc 10,7-8; cf. Gn 2,24).
Ho roman Sagrada Eskritura nian maka Igreja hatur nia doutrina étika sexuál nian iha lala’ok órdem naturál nu’udár regra ne’ebé essensiál no indispensável.
Advertisement
Iha kontestu Santa Tradisaun Kreda nian, Santu Agostinho hanorin katak matrimónio tenke iha elementu tolu ne’e: pleros katak nakloke bá moris foun ka procriação, fides katak iha fidelidade nia laran no lori ba sakramentu.
Catecismo Igreja Católica (CIC) hanorin katak, aliansa matrimónio nian ne’ebé mane ho feto ida harí hamutuk iha komuñaun bá moris tomak, hodi lori bá sira na’in-rua nia di’ak, ba kontinuasaun hosi sira nia jerasaun no ba o’an sira nia edukasaun, no hosi Kristu komuñaun ne’e foti sa’e ba diginidade sakramentu nian (Cfr. CIC 1601, 1642; CDC 1055).
Santa Kreda defende nafatin diginidade matrimónio nian iha nia hanorin sira. Papa João Paulo II iha nia ezortasaun apostólika Familiaris consortio, asentua katak natureza hosi matrimónio nu’udár símbolo no konkretizasaun iha relasaun domin entre Kristu ho Igreja, no domin kaben na’in sira nian nu’udár elementu fundamentál hosi matrimónio (Familiaris Consortio, 18).
Papa Francisco iha nia ezortasaun apostólika Amoris Laetitia hateten, Igreja nia pozisaun klaru kona-bá matrimónio katak uniaun eskluziva, estável, no indissolúvel to’o mate entre feto ho mane, hodi hatutan jerasaun, hetan bênsaun no grasa sakramentu nian atu bele sai Igreja doméstika no fermentu moris foun nian iha sosiedade (Amoris Laetitia, 292).
Maski dokumentu ikus ho naran Fidúcia supplicans hosi Papa Francisco ne’ebé hamosu interpretasaun oi-oin, iha nia konteúdu la kontradiz, ném hasai elementu ida hosi doutrina Igreja nian kona-bá Sakramentu matrimónio.
Advertisement
Sarani sira tenke kaer metin iha fiar ho identidade relijioza no kulturál rasik
Bazeia ba esplikasaun sira ne’e hotu maka ohin, loron ne’ebé Santa Kreda selebra festa família São Joaquim no Santa Ana nian, Na’in Feto Maria nia aman no inan, iha festa família ne’e duni mak Amu Bispu sira ezorta bá sarani timor o’an hotu, katak:
Nu’udár Timor oan no sarani Katólika kaer metin nafatin bá ita-nia identidade relijoza no kulturál.
Sarani sira hotu tane a’as valór no dignidade matrimónio tuir hanorin Igreja Katólika nian.
Ema ida-idak feto eh mane tenke rekoñese no simu nia identidade sexuál (Catecismo da Igreja Católica, 2333) hanesan grasa ida hosi Maromak no labele redúz nia identidade sexuál bazeia de’it bá nia inklinasaun ka orientasaun sexuál dezordenada.
Ema ida-idak independentemente hosi ninia orientasaun sexuál, mesak Maromak oan ne’ebé ita tenke respeita tuir ninia dignidade, ita buka evita hahalok oi-oin ne’ebé diskrimina no lori ba violénsia (Amoris Laetitia, 250).
Iha biban ne’ebé ita hein hela Santu Padre Francisco nia vizita mai ita rai doben Timor-Leste, Amu Bispu sira konvida família sira hotu atu prepara án bá hasoru Amu Papa nu’udár peregrinasaun espirituál ida família nian: aman, inan no oan sira sei la’o hamutuk, hodi bá simu Bênsaun Apostólika hosi Amu Papa.