Hatutan.com, (27 Janeiru 2025), Díli—Ministériu Interiór (MI) hamutuk ho Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) realiza Workshop ida hodi halo avaliasaun bá implementasaun prioridade lima bá períodu 2023-2028 no deskuti mós kona-bá dezafiu ne’ebé akontese iha 2024.
Ministériu Interiór ho Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hala’o avaliasaun bá implementasaun prioridade lima bá períodu 2023-2028 no deskuti mós kona-bá dezafiu ne’ebé akontese iha 2024, iha Suai Romm, Timor Plaza, segunda (27/01/2025). Foto: Lázaro Quefi.
Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres konsidera avaliasaun implementasaun prioridade lima bá 2023-2028 ho PNTL hodi bele hare saida mak halo ona ho saida mak seidauk halo no saida mak presija atu hadi’a liu-liu dezafiu sira.
“Ita identifika kestaun balun ita presiza atu hadi’a nune’e komandu bele funsiona ho di’ak liu-tán,” Francisco da Costa Guterres hateten iha Suai Romm, Timor Plaza, segunda (27/01/2025).
Advertisement
Ministru ne’e identifika mós katak, iha buat barak ne’eb’e atu hadi’a, primeiru kona-bá kestaun koordenasaun, kestaun rekursu bá Komandu no seluk tán.
Iha avaliasaun ne’e mós foku bá buat rua, primeiru halo avaliasaun bá funsionamentu seguransa PNTL no instituisaun sira seluk hanesan APC, imigrasaun, seguransa sivil no sira seluk atu bele hare sira nia funsionamentu.
Ida seluk maka hare fali kestaun seguransa en jeral hodi bele hatene programa tinan ida ho balun ona ne’e servisu sira implementa la’o di’ak ona ka seidauk.
Iha fatin hanesan, Komissáriu Jerál Polisia Henrique da Costa hateten, dezenvolvimentu globál no rejionál iha Timor-Leste lori impaktu mai dezenvolvimentu PNTL.
Tuir Planu estratejia bá komandante idak-idak diferente tuir ninia karakteristika atu oinsa bele lori susesu bá nia mandate.
Advertisement
Tanba ne’e, estratejia bá komandu tenki aliña ho planu estratejia dezenvolvimentu nasionál 2011-2030 ne’ebé Governu anunsia ona au mezmu tempu tuir planu ho dezenvolvimentu ho IX Governu no mós planu estratejia Ministériu Interiór ninian.
Programa Prioridade PNTL
Aselera prosesu preposizasaun no pasajen bá aprezentasaun bá sira ne’ebé priense ona rekezitu tuir estatutu PNTL.
Implemnta sistema promosaun hodi promove no diversidade tuir diviza hotu-hotu no promove ofisiál ne’ebé iha ona kapasidade tuir nia dalan.
Advertisement
Implementa sistema rekrutamentu tuir Lei ne’ebé hala’o iha PNTL hosi seksaun hotu-hotu bele atrai sosieadade. Dezenvolve kapasidade rekursu umanu hodi apoia profisionalizmu instituisaun PNTL.
Promove partisipasaun feto iha pás seguransa no toma desizaun iha PNTL. Estabelese Institutu Superiór Siénsia Polísia no Polisia Akademia.
Estabelese Asosiasaun polisia ne’ebé bele fó advokasia bá membru PNTL hotu-hotu. Buka atu moderniza infraestrutura sistema no rekursu iha PNTL, atu asegura infraestrutura apropriadu bá ofisiál hotu-hotu no komunidade ne’ebé polisia servi.
Nune’e mós asesgura katak ofisiál sira iha rekursu no nesesidade no ekipamentu seguransa nian hodi dezempeña sira nia papel hodi bele mellora membru PNTL-nia kapasidade iha komunikasaun, informasaun teknolojia oinsa atu sai di’ak liutan hodi apoiu programa dijitalizasaun eletronika Governu nian. Hemetin kontrola internal PNTL nian.
Iha mos haforsa lei no armoniza lejislasaun sira liuhosi kontinua haree fila fali no promulga hodi reforma lejislasaun sira ne’ebé flexibel hodi reponde bá tipu krime sira, hodi fó kbi’it bá ofisiál PNTL sira atu responde no kombate krime foun sira no krime ho tipu komplexidade.
Advertisement
Atividade seluk maka halo revizaun bá lei ho enkuadramentu sira hodi bele remodela enkuadramentu legál ne’ebé elebora bá PNTL.
PNTL mós hametin kooperasaun institusionál liuhosi atividade ida mak kontinua estabelse no hametin kooperasaun bilaterál no multilaterál ho parseiru dezenvolvimentu sira.