Sita hosi anúnsiu Governu militár Myanmar nian iha televizaun estatál balun, katak bainhira ekipa protesaun sivíl sira ke’e edifísiu sira ne’ebé monu nia rahun hetan daudaun ona vítima na’in-1.644 maka mate no liu na’in-3.400 hetan kanek, ho na’in-139 sei lakon hafoin rai-nakdoko ho magnitude 7,7.
Mandalay hetan rai-nakdoko maka’as. Sidade ne’e hanesan sidade boot daruak iha Myanmar no besik ba episentru rai-nakdoko nian.
Advertisement
“Kalan ida ne’ebé la konfortavel tebes ba ema barak. Sira hili atu toba iha li’ur. Ami haree sira iha parke sira tau kolxaun sira la’ós iha sira-nia uma laran,” Tony Cheng, husi média Al Jazeera fó sai situasaun hosi kapitál Naypyidaw.
“Iha nafatin réplika sira, balun ne’ebé ami sente ohin dadeer. Ladún boot, maibé natoon hodi halo ema sira sente ladún di’ak hodi fila fali ba edifísiu sira ne’ebé harii ona,” nia hatutan.
Anúnsiu balun ne’ebé fó sai iha Sábadu kalan hatete katak nia alarma forsa sira Defeza Populár nian (PDF) sei serbisu hamutuk ho Nasoins Unidas no ho organizasaun la’ós governamentál sira hodi garante seguransa, transporte no estabelesimentu kampu refujiadu no médiku temporáriu sira iha zona sira ne’ebé nia kontrola.
Iha kapitál Tailandeza-Bangkok, ne’ebé dook kilómetru 1.000 hosi episentru iha Myanmar, konfirma ona ema na’in-sanulu resin mate tan.
Rai-nakdoko ida ne’ebé maka’ás ho magnitude 7,7 akontese iha norueste sidade Sagaing nian, iha sentru Myanmar nian, iha Sesta loraik, tuir minutu balun liutiha ho réplika ida ho magnitude 6,7.
Advertisement
Rai-nakdoko ne’e estraga edifísiu sira, harahun ponte sira no estrada sira ne’ebé taka iha Myanmar tomak, no tanba komunikasaun ne’ebé ladi’ak iha área remota sira, ema barak fiar katak eskala loloos hosi dezastre ne’e seidauk fó sai.
Harry Roberts, voluntáriu ida hosi organizasaun karidade internasionál ba dezastre Shelterbox, hatete katak situasaun iha Myanmar iha posibilidade atu sai “komplikadu tebes” no “grave tebes” tanba Governu laiha apelu sira ba ajuda internasionál.
Ekipa protesaun sivíl sira iha Bangkok serbisu to’o kalan hodi buka traballadór sira ne’ebé maka dadur bainhira arranha-céu ida ho andár 30 ne’ebé maka sei konstrui hela monu.
Edifísiu ne’e sai hanesan rai-rahun no metál ne’ebé nakfera iha segundu balun nia laran tanba forsa nakdoko nian.