“Ita-nia nasaun mós hetan esperiénsia ne’ebé iha valór iha jestaun ba envolvimentu internasionál, tanba sai uma na’in ba misaun oioin Nasoins Unidas nian, ne’ebé apoia ita nia tranzisaun ba estabilidade,” Ramos-Horta hateten
Advertisement
Xefe Estadu informa, Timor-oan iha esperiénsia, matenek, no determinasaun atu ajuda malu ultrapasa konflitu no frajilidade. Ho nune’e, Timor-oan tenke promove propriedade nasionál iha aspetu hotu-hotu ba pás no dezenvolvimentu.
Ramos-Horta afirma ohin loron, Timor-Leste nu’udar nasaun pasífiku, jogadór ativu iha multilateralizmu, no kampeaun firme ba kooperasaun globál. Ita sai nasaun dahuluk ne’ebé ofisialmente adota Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu ba Dame Mundiál no Moris Hamutuk.
Ramos-Horta informa Timor-Leste membru ativu CPLP, g7+, WTO no lakleur tan sei sai membru ASEAN. Buat sira-ne’e hotu sai posivel tanba Timor nia kompromisu metin ba rekonsiliasaun no vizaun fahe ba prosperidade.
“Esperiénsia moris sira ne’e forma ami nia konviksaun katak estadu frajil sira tenke define sira nia dalan rasik ba dame. La’ós surpreza ida, entaun, katak Timor-Leste hamutuk ho nasaun sira seluk hodi forma g7+, hodi dezafia status quo envolvimentu internasionál iha nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitu,” Horta hateten.
Ramos-Horta husu atu Timor-an hotu no membru sira g7+ nian tenke hametin solidariedade, tanba ida ne’e maka forsa loloos g7+ nian. Solidariedade la’ós de’it prinsípiu ida, ida ne’e maka fundasaun ba ita nia reziliénsia koletiva. Ida ne’e maka permite ami atu hamriik hamutuk no hasa’e ami nia lian. Agora, liu fali uluk, g7+ tenke hasa’e nia esforsu sira hodi apoia Estadu membru sira ne’ebé hasoru konflitu ativu sira.