PM Xanana Gusmão akompañia husi Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay ho Vise-PM Mariano Assanami Sabino. Foto/Marcelino Tomae
Xefe IX Governu Konstitusionál Xanana Gusmão hatete bá jornalista sira iha Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato hafoin fila husi ni viizta ba Londres, Reinu Unidus, Segunda (22/09/2025 ). Nia parte la hatene, maibé hatene de’it maka jogu iha kampu laran.
“Jogu online ne’e ha’u la hatene saída maka ne’e, tanba ha’u hatene jogu iha kampu laran de’it. Jogu online sira ne’ebé hatudu took mai ha’u bá taka, sei iha Díli laran ita sai agora bá hatudu took iha ne’ebé,” Xanana hateten ba jornalista sira.
Advertisement
Kona-bá Prezidente Repúblika José Ramos-Horta mós husu atu taka jogu online sira ne’ebé eziste iha Timor liu-liu iha Díli laran, PM Xanana promete sei taka. “Di’ak! Ha’u la hatene tanba ha’u jogu ne’e iha kampu, jogu ida online ne’e halo nusá,” Xanana afirma tan.
Arguido sira ne’e kompostu husi arguidu na’in-lima no arguida na’in-ida mesak sidadaun estranjeiru, kompostu husi na’in-tolu ho nasionalidade Xina, na’in ida (feto) ho nasionalidade Nepal, no na’in-ida seluk ho nasionalidade Indonézia.
Atualmente, Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, liuhosi Inspetór Jerál ba Jogu (IGJ, sigla portugés) fó lisensa ba atividade Jogu online hitu, maibé dadaun ne’e haat mak halo ona atividade iha Dili laran, mak hanesan ARL Kapstaad Unip.Lda, Frandes Doutel Unip.Lda, Amizade Sentru Online Lda, ho MJX Monjuxacar Lda.
ARL Kapstaad Unip.Lda, nia fatin jogu online iha Delta besik ponte foun no nia ramu ida iha Bebonuk ne’ebé hetan lisensa operasaun durante tinan-15.
Advertisement
Empreza Frandes Doutel Unip.Lda, nia fatin jogu online iha Kulu-Hun, loza Jacinto group nia oin hetan lisensa tinan-rua no daudaun estende nia ba tinan ida de’it.
Amizade Sentru Online Lda, nia atividade jogu online iha Sede Suku bemori nia oin no nia ramu ida rua; ida iha Fatuhada ho Metiaut, Kuluhun no mós iha Delta nia fó ona servisu ba joven 600
Foin lalais ne’e, Gabinete Nasoins Unidas nian kona-bá Droga no Krime (UNODC, sigla portugés) alerta no destaka infiltrasaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hosi grupu krime organizadu transnasionál sira liuhosi Investimentu Estranjeiru Diretu Kriminozu (FDI, sigla inglés), operasaun intelijénsia no aplikasaun lei Timor-Leste nian hasoru entidade sira iha RAEOA.
UNODC maka ajénsia ONU nian ne’ebé nia mandatu prinsipál maka atu kombate tráfiku droga, krime organizadu transnasionál, korrupsaun no terorizmu liuhosi tulun nasaun sira iha implementasaun konvensaun internasionál sira no dezenvolve lejislasaun nasionál no estratéjia kooperasaun nian.
Análize ba informasaun no investimentu sira ne’ebé relasiona ho Rejiaun Administrativa Espesiál iha indikasaun kona-bá atividade fraude sira, inklui kartaun SIM no dispozitivu internet satélite ne’ebé prende iha otél ida ne’ebé lokaliza iha RAEOA.
Advertisement
Iha UNODC nia análize katak operasaun sira-ne’e iha ligasaun ho entidade sira ne’ebé asosiadu ho kriminozu sibernétiku sira ne’ebé hetan kondenasaun, operadór sira jogu nian iha tasi-laran, no rede sira ne’ebé iha ligasaun ho triada.
Ho konxiénsia no komprensaun ne’ebé aumenta kona-bá sentru sira bosok nian no atividade kriminál sira ne’ebé relasionadu, presaun hosi aplikasaun lei nian aumenta maka’as iha Sudeste Aziátiku tomak, hodi halo difisil liután ba grupu krime organizadu sira atu hala’o operasaun iha área sira ho fatin tradisionál.
Grupu kriminozu sira esplora hela empreza sira, servisu profisionál sira, no pasaporte oioin hodi evita deteksaun, enkuantu inkorpora operasaun ilísitu sira iha kuadru investimentu lejítimu sira. Tendénsia ida-ne’e subliña reziliénsia no adaptabilidade hosi indústria sentru estafa nian no risku sira ne’ebé mosu bainhira ekonomia emerjente sira sai alvu
Sita husi konta Facebook privadu Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira nian mós destaka preokupasaun kona-bá grupu ida husi ofisial korruptu sira loke portaun ba sindikatu krime transnasionál sira husi Cambodia, Malázia, Macau, no Hong Kong.
Advertisement
Kriminal estranjeiru sira ne’e la mai hanesan konkistadór ho exersitu, maibé hanesan korruptor ho mala osan raan nian. Sira kompra sistematikamente Timor-Leste (ita-nia) instituisaun sira, Timor-Leste (ita-nia) lei sira, no agora buka kompra Timor-Leste (ita-nia) governu rasik.
Aviaun privadu sira tun aeroportu sira lori la’os pasajeiru, maibe osan millaun $11 iha cash—sanulu resin pakote korrupsaun nian entrega ho protesaun governu nian, livre husi inspesaun ho dekretu ofisial. Ne’e de’it parte ki’ik husi osan millaun $45 ne’ebé liubá ema sira-nia liman ne’ebe sei fa’an Timor-Leste hanesan nasaun nia klamar.