Ekonomia

BCTL ho BNU Halo Kooperasaun Hametin Indústria Finanseira no Impulsiona Dijitalizasaun Ekonomia TL

Published

on

Hatutan.com, (05 Dezembru 2025), Díli— Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés) no Banco Nacional Ultramariño (BNU)   halo kooperasaun liuhusi atividade Fórum CEO hodi hametin industria finanseira no  impulsiona dijitalizasaun ekonómia iha Timor-Leste.

Lee Mós: Relatóriu BCTL: Fundu Petroliferu Billiaun $18,27 no Reseita Millaun $11,82

CEO Forum 2025 iha Otél Palm Spring, Dili, Sesta (05/12/2025). Foto/Marcelino Tomae

Governadór BCTL, Helder Lopes hateten bá jornalista sira hafoin  partisipa CEO Forum 2025 iha Otél  Plam Spring, Díli, Sesta (05/12/2025),   katak CEO Fórum mak sai plataforma importante atu liga BCTL ho instituisaun finanseira hotu iha país hodi partilla informasaun kona-bá dezenvolvimentu setor finanseiru no dezafiu sira ne’ebé industria enfrenta.

 Nia hatutan, Programa  CEO Fórum ne’e, BCTL realiza dala-rua kada tinan, permite atu hametin kooperasaun entre autoridade monetária ho banku sira, kompañia seguru, operadór karteira eletrónika no instituisaun transferénsia osan.

Advertisement

“Iha CEO Fórum ne’e,  maka espasu estratéjiku atu fó atualizasaun kona-bá progresu setór finanseiru no servisu ne’ebé atu kontinua hadia di’ak, katak BCTL orienta sempre industria finanseira atu la’ós de’it krese iha volume operasaun, maibé  kontribui mós bá kresimentu ekonómiku nasional.Indústria finanseira tenke reprezenta papel fundamentál iha impulsiona dezenvolvimentu ekonómiku, no paralelamente hasai kontribuisaun forte ba dijitalizasaun ekonómia iha Timor-Leste,” Governadór BCTL, Helder Lopes hateten

Helder Lopes  subliña  katak  bá sasukat rua prinsípiu ne’ebé BCTL husu bá instituisaun finanseira sira  maka hanesan kkontribuisaun bá kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu nasionál, no halo indústria finanseira sai  dijitalizasaun ekonómika.

Tanba ne’e, banku sira iha tinan ikus-ne’e mostra progresu signifikante iha expansaun plataforma eletrónika, servisu karteira dijitál, sistema pagamentu  no operasaun mobile-based ne’ebé aumenta asesu bá povu.

Nia fundamenta tan katak, hanesan parte husi estratéjia modernizasaun ekosistema pagamentu, BCTL mós fó kriteriu ba banku sira atu obrigatóriu iha plataforma dijitál rua, internet banking no mobile banking, medida ne’e importante atu fasilita kliente sira asesu servisu bankaria iha fatin balu, la presiza ba diretamenta bá fatin banku.

“Ha’u hakarak kliente sira bele halo transasaun iha ha’u-nia bolsu mesak. Tanba ne’e ami impoen rekerementu atu banku sira lori plataforma ne’e, no suporta programa ‘Banku iha Ha’u-nia Bolsu’,” Helder Lopes hateten.

Advertisement

Nia afirma, BCTL kontinua halo koordenasaun ho instituisaun finanseira sira atu garante ritmu dezenvolvimentu dijitál no kontribuisaun ekonomika kontinua mantein no seidauk para iha tinan tuir mai, nune’e industria finanseira bele kontinua sai pilar vital ba ekosistema ekonómiku Timor-Leste.

Nia esolika,  objetivu estratéjiku sistema bankáriu iha tinan-tinan mak atu lori servisu finanseiru besik liu ba kliente,  katak era dijitál agora fó obrigasaun bá banku sira atu sai proativu, la’ós hein kliente bá banku, maibé banku mak tenke bá kliente.

Eis-Vise Ministru Finansas ne’e afirma  tan  katak,  banku sira hotu-hotu iha Timor-Leste agora komesa foti servisu dijitál, nune’e Internet Banking no Mobile Banking. Maibé, hela  banku ida Australia and New Zealand Banking Group Limited Timor-Leste Branch (ANZ)  ne’ebé seidauk fó aplikasaun mobile ba kliente individuál.

“Banku ANZ sei servisu liu-liu ba kliente emprezáriu, la’ós kliente individual. Tanba nune’e sira la rona nesesidade atu dezenvolve mobile banking,” nia hateten.

Helder mós hatama katak BNF mak banku foun, tanba nune’e seidauk kompletu aplikasaun mobile banking, maibé BCTL fó inpoin ba sira atu halo dezenuolvimento digital hanesan prioridade.

Advertisement

 “Bá kompanía sira ne’ebé iha karteira elektrónika hanesan Mosan, TPay no seluk tan, ami husu sira atu espande tan sira-nia servisu dijitál, atu bele hetan akses finanseiru ne’ebé fasil ba povu.”nia rekomeda.

Iha fatin hanesan, Diretr Jeral BNU, Paulo António Lopes, hateten  Fórum CEO mak oportunidade importante atu halo ballansu anuál bá instituisaun finanseira sira no diskute kontribuisaun bá ekonómia nasionál.

Nia subliña  eventu  CEO Fórum ne’e hala’o dala rua iha tinan ida, ho rotasaun organizasaun entre banku sira iha Timor-Leste.

CEO Forum 2025. Foto/Marcelino Tomae

“Iha fulan Juñu liubá, BRI mak organiza, agora BNU, no depois sei kontinua husi banku seluk. Fórum ne’e oportunidade ida atu haree fali atividade anuál, ideia foun, no área sira ne’ebé presiza hadi’a ba dezenvolvimentu sistema finanseiru no ekonomia Timor-Leste nian,” hateten Paulo Lopes.

Kona-bá kontribuisaun BNU ba Sistema Finanseiru iha Timor-Leste, Paulo Lopes esplika katak iha tinan hirak ikus BNU fó prioridade ba dezenvolvimentu sistema pagamentu nian, liu-liu servisu finanseiru online.

“BNU mak banku dahuluk ne’ebé dezenvolve internet banking no aplikasaun ba telemovel. Ami nafatin mak banku ida de’it ne’ebé iha kartaun Visa internasionál, no ami nia mákina sira simu pagamentu Mastercard,” hateten nia.

Advertisement

Nia aumenta tan, BNU  kada tinan investe milliaun $1 milhaun hodi hadi’a sistema IT no plataforma teknolójia foun sira, kontribuisaun anuál BNU atu fó seguransa, rapidez no ezesibilidade bá servisu pagamentu no finanseiru bá komunidade.

Kona-bá númeru kliente BNU, tuir nia  katak  agora liu  na’in 50,00o kliente maka ativu, ho objetivu atu kontinua aumenta baze kliente iha tinan oin mai, tanba BNU nia prioridade foun mak atrai no sai parte importante ba dezenvolvimentu jovem Timor-oan.

“Ami lansa Konta Juventude BNU, ne’ebé totalmente gratuita ba jovem to’o idade 24 ka 25, inkluzaun finanseira mak fó poder ba juventude. Tanba 65% husi populasaun Timor-Leste mak joven, iha momentu ne’e ami atu hadia sira nia futuru ekonomiku,” nia hateten.

Jornalista:Marcelino Tomae

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version