Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli-Governu liu husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAC) ho Ministériu Interiór (MI), Kinta (05/03/2026), hahú halo audiénsia ho Komisaun G Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Edukasaun, Joventude no Sidadania, hodi halo diskusaun kona-bá proposta Lei Nú.24/Vi (3) Rejime Juridiká no Pratiká Arte-Marsiál ne’ebé insiativa mai husi Governu hodi bele regulariza arte-marsiá di’ak liután iha futuru.
Organizasaun Arte Marsiál (0AM) hamutuk 18 halo deklarasaun hodi harii dame no promete sei luta ba prevensaun konflitu ho violénsia iha komunidade, durante kampaña to’o eleisaun Parlamentár iha Jinaziu Desportu Díli, Kinta 13 fulan-Abríl 2023. Foto/Dok.
Hafoin audiénsia ho Komisaun G PN, Ministru Interiór Francisco da Costa Guterres hateten membru arte-marsiál sira maiória joventude Timoroan, nune’e Governu tenke loke espasu sira no mobiliza mós sira atu bele involve aan iha prosesu konstrusaun estadu no konstrusaun nasaun nian.
“Depois haree katak ita iha situasaun ne’ebé mak iha problema iha ita nian rai, liuliu ligasaun ho arte-marsiál entaun ita mós iha hanoin ida katak ita la’ós atu bandu de’it ka atu suspende bei-beik arte-marsiál maibé ita mós presiza regulariza sira para sira mós hola parte iha dezenvolvimentu nasionál,” Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres informa ba jornalista sira.
Advertisement
Governu hola inisiativa propoin proposta lei ne’e mai iha Konsellu Ministru aprová no agora iha Parlamentu Nasionál atu regulariza kona-bá pontu tolu mak hanesan tuir mai ne’e:
Haree liu kona-bá saida mak arte-marsiál no define didi’ak sira nian papél, no mós haree kona-bá kestaun legalidade sira.
Ko’alia kona-bá regularizasaun kona-bá arte-marsiál ne’e rasik karik presiza iha rekizitu balu atu bele sai organizasaun ida arte-marsiál no ezizte iha Timor atu bele hala’o sira nian atividade loro-loron ne’ebé mak iha responsabilidade ba Estadu
“Tanbasa mak ita tenke hamosu lei ne’e, tanba ita haree kondisaun real iha ita nian rai iha problema barak, ita la’ós duun maibé iha situasaun real ne’ebé mak iha durante ne’e ami servisu hamutuk Komisaun Reguladór Arte-Marsiál (KRAM) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sira la’o ba tereñu haree katak presiza duni regulariza sira hodi bele la’o tuir regra no ezerse sira nian funsaun hanesan membru iha organizasaun arte-marsiál ho di’ak no kontribui buat balu ba rai ida-ne’e,” Francisco da Costa Guterres esplika.
Nia afirma iha lei ne’e define mós inkompatibilidade ba iha ajente estadu nian balu ezemplu hanesan PNTL no F-FDTL ne’e iha inkompatibilidade ho arte-marsiál, katak membru PNTL no F-FDTL tenke hili ida entre servisu no arte-marsiál no mós inkompatibilidade ba ofisiál justisa no majestradu sira tanba sira mós hala’o funsaun importante no sira kaer hela sistema justisa.
Iha fatin hanesan Ministru MJDAC, Nelio Isaac Sarmento hateten lei ne’e mai atu regula di’ak liután arte-marsiál iha Timor-Leste no evita problema sira ne’ebé sempre akontese beibeik iha teritóriu Timor-Leste.
“Ita lakohi ita nian nasaun ne’e bei-beik ho problema violénsia, entaun ho lei ida-ne’e bainhira aprova ita sei iha tán dekretu-lei ne’ebé atu regula rekejitu sira ne’ebé regula ba arte-marsiál sira,” Ministru Nelio Isaac Sarmento hateten.
Nia dehan bainhira lei ne’e vigora ona, Governu sei hasai fali avizu ida ba arte-marsiál sira hotu, atu komesa hahú rejistu foun tuir rekizitu ne’ebé mak lei hateten, tanba ne’e mak agora fó hanoin iha prosesu diskusaun PN sei bolu parte relevante sira atu bele fó mós ideia relasiona ho lei ne’e rasik.
Advertisement
Prezidente komisaun G trata suntu Edukasaun Joventude no Sidadania Deputadu Armando Lopes hateten komisaun G hahú halo audiénsia ho Ministériu ne’ebé fó insiativa ba lei referé hodi husu sira nia ideia molok tama ba diskusaun iha espesialidade.