Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Parlamentu Nasional liuhosi deklarasaun politiká Bankada FRETILIN iha plenária, Segunda (09/03/2026), destaka preokupasaun husi impaktu funu médiu oriente mai Timor-Leste.
Funu entre Estadus Unidus Amérika/Izraél no Iraun bele hamosu funu mundiál Datoluk (foto foti hosihttps://international.sindonews.com/)
Bankada FRETILIN fó hanoin ba IX Governu atu estabelese planu emerjénsia no mitigasamun ba menus reserva kombustivél no ai-han iha Timor-Leste relasiona ho konflitu ne’ebé daudaun ne’e akontese entre Estadu Unidus Amérika, Izraél no Iraun.
Deputadu José da Cruz liuhusi deklarasaun politiká Bankada FRETILIN hateten, funu iha médiu oriente lori krizé umanidade ba povu sivíl sira, ne’ebé hamate feto no labarik sira barak iha área konflitu, maibé funu ida-ne’e mós lori efeitu boot ba ekonómia global, liuhosi hasa’e folin ba komoditi importante sira, hanesan ai-han, kombustivel, kria volatilidade ida maka’as iha merkadu finanseira no paraliza movimentu bens e servisu hosi rejiaun ida ba rejiaun seluk.
Daudauk ne’e, konfrotasaun militár ne’e la akontese de’it ihaáarea terrestre ka aero Iraun no Izraél nian, maibé mós okupa ona ba rota lojistiku iha estreitu Hormuz no oseanu Indiku ne’ebé durante ne’e serve hanesan rota mais movimentada ba ró sira ne’ebé tula bens e servisu hosi rejiaun ida ba rejiaun ida seluk.
“Ita hotu hatene katak depois ataké Izraél no Estadu Unidus nian hasoru Iraun, autoridade Teheran hahú taka movimentu ro tanker nian iha estreitu Hormuz ne’ebé durante ne’e sai pontu ba movimentasaun maizumenus 20% hosi nesesidade global ba petroleu no gas nian,” Deputadu José da Cruz hateten.
Advertisement
Rai sira hanesan Timor-Leste ne’ebé nia ekonomia no povu depende maka’as ba iha importasaun bens e servisu hosi rai sira seluk, sei enfrenta problema menus ai-han, menus kombustivel no mós menus sasan nesesidade primaria sira.
Tuir relatóriu merkadoria esternal nian iha 2024, Timor-Leste importa sasan sira ho valor millaun US$954 no hosi valor ne’e, Timor-Leste importa kombustívél no produtu minerál sira ho valor millaun US$198.
Timor-Leste mós importa fós ho valor millaun US$95 ne’ebé hosi India de’it importa ho valor millaun US$39,5 ne’ebé nia rota distribuisaun nian sempre atravesa hela Oseanu Indiku, ne’ebé daudauk ne’e sai tiha zona foun ba konfortasaun militár nian.
FRETILIN haree katak bainhira zona Oseanu Indiku ne’e kontinua sai área konflitu, maka produtu sira ne’e dalaruma sei labele tama mai Timor-Leste no karik kontinua mai ho dalan seluk, maka, folin fs hosi India ida-ne’e posivelmente sei faan ho folin ida ne’ebé karun liu kompara ho folin sira antes funu iha médiu oriente.
Ba seguransa enerejetika nian, FRETILIN hakarak alerta ba publiku katak durante ne’e, ita nia reserva energética iha rai laran ne’e besik kontrola hosi kompañia privadu sira duké kontrola hosi ita nia kompañia estatal hanesan Timor Gap,E.P, tanba IX Governu preferé entrega kompeténsia ida-ne’e ba fali kompañia favoritu ne’ebe besik liu ho lidér politiku balu.
Advertisement
Tuir relatóriu merkadoria external nian katak iha tinan 2024, Timor Leste importa kombustível sira hosi Indonesia, Singapore, Xina no Japaun ne’ebé rai sira ne’e nia refinaria sira depende liu 60% mina matak hosi mediu oriente. Japaun rasik depende besik 90%.
FRETILIN haree katak polítika subsídiu ba kompañia sira ne’ebe komesa mosu iha 2023 ne’e finalmente halo bokur de’it kompañia sira duké fó motivasaun ba ita produtu lokal sira atu prodús. Tanba daudaun ne’e, hotu-hotu akompañia hela katak funu iha médiu oriente ne’e lahatene to’o bainhira mak bele hotu, tanba Iraun, Izraél no Estadus Unidus Amérika kontinua provoka malu no laiha sinál atu hapara funu ne’e iha tempu badak nia laran.