Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (09/04/2026), iha Palásiu Prezidensiál responde Hatututan.com hateten kazu entre Estudu Timor-Leste ho Empreza Lighthouse ne’e nia parte sei bá hatan iha fulan-Outubru iha tribunal arbitraze.
“Ne’ebé saída maka atu husu ha’u dehan, maibé atu dehan de’it katak, ema nia aman ida ne’ebé maka kaer empreza Lighthouse ne’e, tinan rua liu-bá Governu Austrália Ne’e Lighthouse nia boot ne’e, tinan tolu ka haat ba ne’e nia bos ne’e boot fraude iha Austrália,” PM Xanana hateten.
Advertisement
PM Xanana hatutan, ema nia aman ne’ebé kaer Lighthouse ne’e tinan rua kotuk ba, governu no povu Austrália tomak foti nia hanesan maiór fraude iha Austrália ne’ebá.
Tuir PM Xanana, lideransa empreza Lighthouse nia iha relasaun ho ema ida ne’ebé, iha Austrália, konsidera hanesan parte husi kazu fraude boot ida iha nasaun Austrália, katak governu no povu australianu rasik mak konsidera kazu ne’e hanesan fraude boot.
“Ne’ebé altura ne’ebá ha’u hanoin katak sei ita tau ona hanesan ne’e, sira seluk ne’e sei ezije nafatin, ne’ebé ha’u ba responde katak, ita foin ukun aan, kuartu governu tama, ema komesa hanoin, depois rezolve tiha krize iha ne’e, buat sira ne’e komesa la’o daudauk ona, ita presiza eletrisidade buat sira ne’e hotu,” Xanana hateten.
PM Xanana afirma, kazu Timor-Leste ho empeza Lighthouse relasiona ho projetu eletrisidade iha Timor-Leste, tanba Governu halo ona estudu barak atu responde nesesidade enerjia nasional.
Nia afirma, iha altura ne’ebá empreza ne’e promete atu fó ekipamentu hanesan jeradór sira, maibé ikus mai iha diskrepánsia tanba fatura (invoice) mosu, ne’ebé kontra ho kompromisu uluk. Tanba ne’e, Governu deside atu la asina akordu ho empreza ne’e, ho konsiderasaun katak presiza verifika didi’ak kapasidade no kredibilidade kompañia antes halo kompromisu ruma.
Advertisement
PM Xanana subliña katak prosesu ida ne’e naruk no kompleksu, no informasaun kona-bá alegasaun fraude husi Austrália mak sai uluk, la’ós husi Governu Timor-Leste rasik.
“Ne’e husi Tribunál mak fiar nafatin hanesan ne’e, mais karik mak ha’u dehan iha ne’e Australiano sira, Australiano sira dehan o nia Tribunál povu kbiit laek ne’e duni, sira osan iha ne’e mak o ba rekoñese fali dehan rai na’in fali, nunka hela iha ne’e mós o rekoñese”.
Tanba ne’e PM Xanana alerta katak kazu Entre Timor-Leste ho Empreza Lighthouse ne’e nia la ta’uk, tanba bá kadeia mós bá tiha ona kadeia dala rua tiha ona.
Fó hanoin fali katak empreza internasionál Lighthouse Corporation Pty Ltd no Lighthouse Corporation IBC (hamutuk Lighthouse) reklama ka ezije Govenru Timor-Leste selu prejuízu ho montante millaun US$600 bainhira sira manan iha Tribunál arbitrajen iha inisiu tinan 2026.
Sita husi pajina ofisiál Governu Timor-Leste nian (https://timor-leste.gov.tl/), edisaun, Loron 6 fulan-Dezembru tinan 2019, katak disputa entre empreza fornesimentu kombustivél no jeradór Lighthouse ho Governu Timor-Leste ne’e iha relasaun ho eventu sira mak mosu iha Timor-Leste iha tinan 2010 no 2011 kona-ba kontratu fornesimentu kombustível no jerador sira ba Eletrisidade Timor-Leste (EDTL). Governu Timor-Leste nian fiar-an katak la iha kontratu ida mak vinkulativu no mak asina tiha ona.
Advertisement
Iha prosesu ne’ebé empreza Lighthouse lori ba Tribunál Supremu Victória-Austrália ne’e, reclama kompensasaun millaun $600 bainhira sira manan iha prosesu ne’e kontra Governu Timor-Leste.
Iha prosesu disputa ne’ebé sei deside husi Tribunál Supremu Victória iha inisiu tinan 2026 mai ne’e, reprezentante povu iha Parlamentu Nasinoál husu Governu Timor-Leste tenke defende aan no defende dignidade Estadu nune’e bele manan no labele fó prejuizu bá Estadu