Kopmarasaun Indise Liberdade Imprensa 2025 ho 2026. Foto/Repro
Tuir relatóriu sita sitiu ofisiál RSF https://rsf.org/en/country/timor-leste, konfirma katak Timor-Leste rejista progresu importante iha setór komunikasaun sosiál, bainhira nasaun ne’e konsege sa’e bá pozisaun 30 husi total rai 180 iha Índise Liberdade Imprensa Mundiál 2026.
Iha tinan 2025, índise Liberdade imprensa mundiál hatuur Timor-Leste iha posizaun 39 no tinan ne’e sa’e ba pozisaun 30. Maibé molok ne’e, iha tinan 2023, Timor-Leste konsege okupa psoziasaun TOP 10 iha relatóriu RSF Índise Liberdade Imprensa tempu ne’ebá.
Advertisement
Rezultadu ne’e hatudu melloria kompara ho tinan 2025, bainhira Timor-Leste okupa pozisaun 39. Ho pontu jerál 75.29, Timor-Leste aumenta husi 71.79 iha tinan kotuk, indikasaun katak liberdade imprensa iha país ne’e la’o bá diresaun positivu.
Dadus RSF ne’e mós hatudu katak iha aspetu lejál, sosiál no seguransa, Timor-Leste hetan klasifikasaun aas liu, ne’ebé reflete kuadru legál no ambiente servisu bá jornalista sira ne’ebé relativamente favorável. Maibé, iha área ekonómiku no polítiku, sei iha dezafiu sira, liu-liu kona-ba sustentabilidade média sira no independénsia editoriál.
Iha relatóriu ne’e mós hatudu realidade importante ida: dezde 01 Janeiru 2026 to’o agora, laiha jornalista ida mak mate tanba nia servisu, no laiha mós jornalista ka traballadór mídia ida mak detidu iha Timor-Leste.
Númeru zero ida-ne’e sai indikadór katak ambiente seguransa bá jornalista sira iha Timor-Leste relativamentu estável no fó espasu ba servisu jornalístiku atu hala’o ho livre no independente.
Ho klasifikasaun ida-ne’e, Timor-Leste nafatin konsidera nu’udar nasaun bá nível liberdade imprensa di’ak liu iha rejiaun Ázia no Pasífiku.