Jornalista sira halo kobertura ba konferénsia imprensa conselho de Imprensa nian, Kinta (11/6/2026). Foto/espesiál
Diretór Ezekutivu Konsellu Imprensa, António Dias bá Jornalista sira iha Salaun CI,Kinta (11/06/2026), esplika programa formasaun kona-bá jornalizmu investigativu ba jornalista sira hahú ona no lao tuir planu ezekusaun ne’ebé CI prepara tiha ona.
“Ha’u hanoin ita-boot sira mós hatene katak ita mós iha planu ezekusaun. Tanba ne’e, formasaun bá jornalista sira kona-bá reportajen investigativu ita hahú tiha ona iha Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro. Agora dadaun atividade sira sei la’o hela nafatin, no programa ne’e sei kontinua tan to’o iha fulan-Setembru,” António Dias hateten.
Advertisement
Orsamentu subvensaun ho montante US$200,000 ne’ebé simu husi Gabinete Primeiru-Ministru atu fó kapasitasaun jornalista timoroan sira kona-bá reportajen investigativu atualmente foin ezekuta programa tópiku temátiku lima ne’ebé Conselho de Imprensa prepara.
“Ita foin maka hala’o tópiku lima hanesan ne’e. Tuir loloos, ezekusaun orsamentu ne’e to’o fulan ne’e nia rohan bele atinji 50%, maibé ita hatene katak ita nia sistema administrativu no finanseiru dala ruma atrazu. Tanba ne’e, maka to’o iha fulan-Juñu ne’e, ezekusaun orsamentu ne’e sei to’o de’it iha 30%,” nia hateten.
António Dias afirma, programa formasaun bá jornalista sira sei lao kontinua iha fulan-Juñu, Jullu no to’o Setembru, tinan ida-ne’e, ho fóku bá tópiku temátiku sira ne’ebé relasiona ho dezenvolvimentu jornalizmu modernu, liuliu utilizasaun Inteligénsia Artifisiál (AI).
António Dias esplika katak programa formasaun sira ne’e sei envolve tópiku kuaze 16 ka 17 temátiku, ne’ebé sei implementa tuir ajenda Conselho de Imprensa nian, ho objetivu atu hametin kapasidade jornalista sira iha Timor-Leste.
“Tanba formadór sira barak mai husi rai-li’ur, entaun depende bá ita nia ajenda. Fulan-Juñu ne’e sei iha formasaun, fulan-Jullu mós sei kontinua, to’o fulan-Setembru mós hanesan ne’e,” António Dias hateten.
Advertisement
Nia dehan, Conselho de Imprensa hili formadór sira husi Indonézia tanba sira iha esperiénsia no kapasidade téknika, liuliu iha área adaptasaun Artifisial Intelijénsia (AI) iha jornalizmu.
“Ita hili formadór husi Indonézia atu lori ita kona-bá oinsá adaptasaun AI iha jornalizmu. Ho orsamentu US$200,000 ita buka ema ne’ebé iha kapasidade méritu no esperiénsia, atu nune’e ita bele utiliza AI ho di’ak,” nia hatete.
Nia afirma, fókus la’ós de’it bá aspetu tékniku hanesan hakerek testu editoriál, maibé mós bá kapasidade profisionál jornalista sira atu bele hasoru dezenvolvimentu teknolojia sira ne’ebé avansadu.
Nia dehan Timoroan sira mós iha potenlsiál iha área polítika no jurídika, maibé iha área balu sei presiza kapasitasaun adisionál atu tau matan bá dezenvolvimentu sira ne’e.
Advertisement
“La’ós kestaun ne’e, maibé oinsá hakerek kona-bá testu editoriál, kestaun sira hanesan maka ita presiza ema ne’ebé iha kapasidade méritu, la’ós ita la fó importánsia bá ita nia maluk sira, maibé ita haree teknolojia avansu tebetebes, ita presiza ema ne’ebé iha kapasidade méritu,” nia dehan.