Hatutan.com, (14 Jullu 2026) Díli-Provedór Direitos Humanos no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” husu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tenke investiga sériu ba atividade ilísitu Scam Call Centre iha Timor-Leste no kaer kualker entidade ne’ebé envolve, tanba ema hotu-hotu iha Leí nia okos.
Polísia dezmantela atividade ilísitu scam call centre no detein suspeitu sira. Foto/Juvinal Cabral dos Santos
“Investigasaun tenke iha rigór atu involve iha laran advogadu ka juis, atu iha ministru sé de’it kuandu implikadu viola Leí ita la haree ba nia asume kargu mais violasaun ne’ebé nia halo, ita julga bazeia ba ema ne’e nia sala atu advogadu sé viola nia juramentu sai advogadu ne’ebé atu defende povu ne’e, sé juis at liután sé Ministru mak envolve fatin sira ne’e o at liu tan, uza pozisaun públika nian atu fasilita buat ne’ebé interese ba o nia an de’it la’ós ba interese povu ne’e viola,” Provedor Direitos Humanos no Justisa (PDHJ), Virgilio da Silva Guterres “Lamukan” ba joranlista sira liuhusi Konferensia Imprensa, Tersa(14/07/2026).
PDHJ hatutan, ne’ebé investigasaun la’o sé de’it mak envolve ka fasilita, to’o ikus investigasaun la’o mak envolve iha laran kaer la importante nia Provedor ka la Provedor nia kuandu involve, ida ne’e mak justisa. Servi públiku ida ho justu mak ne’e, la’ós nia Ministru no Ministru nia oan ne’ebé nia iha VIP ne’e la’ós, kuandu envolve hahalok krime tuir prosesu hanesan baibain, ida ne’e mak ema hotu-hotu iha Leí nia okos no lei aplika ba ema hotu-hotu hanesan.
“Ko’alia kona-bá Jogu online ilegal ita apresia polísia nia atuasaun atu buka tuir, ita nia hakarak ne’e labele kaer ikan ki’ik de’it, ikan boot sira ne’e mós tenke kaer hotu. Importante mak fó hanoin ba ita nia povu ba oin públiku autoridade lokál sira matan moris atu haree sira nia bairo ka suku halo atividade ilegal sira ne’e viola Leí ba oin labele polísia de’it mak bá autoridade lokál sira sai vizilante ba sira nia aldeia ka suku kualker atividade iha ne’ebá xefe suku tenke hatene kuandu la tuir Leí tenke hato’o relatoriu ba autoridade Polísia”, dehan PDHJ.
“Ha’u hanoin ita nia populasaun sira komprinde ona, ita husu de’it mak polísia sira halo intervensaun tenke iha estratéjia labele hamosu trauma ba labarik sira, ba ferik no liuliu ita nia maluk isin rua sira, prosesu aprensaun sira ne’e la’o ho di’ak labele hamosu trauma ba ita nia komunidade sira”, dehan Provedor Virgilio da Silva Guterres ‘Lamukan’.
Nia hatutan, husu ba Ministériu Públiku (MP) kualker aprensaun no entidade sira responsavel aprensaun agresivu hanesan ne’e tenke ho provas katak nia sei sala duni evidensia ne’e prova ona, labele kaer depois ikus mai la sala.
Tanba konsikoensia impaktu sosial ne’e makas tanba ema ne’e iha oan no fen família, molok Tribunál fó desizaun sosiedade fó julgamentu ba nia fen, oan no familia, aprensaun ka desmantela evita impaktu no mós labele fó dalan ba públiku atu julga ema ne’e ka nia família.
Fó hanoin fali katak horseik Segunda (13/07/2026) Polísia Nasionál Timor-Leste liuhosi ekipa Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) sobu rezidénsia ida iha área Ulmera Munisípiu Liquiuça iha uma andár rua, hodi detein sidadaun Xina na’in-ida no Indonéziu na’in-75 ho total suspeitu na’in-76.
Iha rezidensia aldeia Tetsari, Suku Ulmera, Postu-Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, uma na’in ne’ebé suspeitu sira aluga hodi halo atividade ilísitu ne’e hateten, momentu suspeitu sira mai dehan aluga rai no uma ne’e atu rai sasán tanba sira importa karreta husi Japaun.
“Ne’ebé ami hanoin katak sira atu rai sasán ne’e mak hodi aluga uma no rai ne’e kona-ba buat sira seluk ne’e ami lahatene, ami hatene dehan sira aluga uma no rai ne’e de’it,” uma na’in ne’ebé husu atu la publika nia identidade ne’e informa.
“Kada fulan, sira selu US$2,750 no sira selu tinan rua ona, tuir kontratu selu kada tinan. Momentu ne’e mai kontratu ne’e Xina de’it ho maun Timor-oan ida depois ami halo kontratu ami ba asina ho maun advogadu ida naran inisial JC, Timoroan ne’e servisu hamutuk ho sira. Ami so hatene de’it mak sira atu rai sasán tanba ne’e besik portu Tibar, karik liu tan ida ne’e ami lahatene, tinan rua ne’e sira selu ona US$64,000-resin,” uma na’in ne’e konta tuir.