Esplikasaun ne’e mai depois de estimasaun foun kona-bá pobreza iha Timor-Leste atrai interese hosi públiku, liu-liu taxa pobreza ne’ebé relata iha MPO ne’ebé publika iha Abril 2026.
MPO mak relatóriu ne’ebé Banku Mundiál prepara ba nasaun dezenvolvimentu 150 no publika dala rua iha tinan, antes Reuniaun Primavera no Reuniaun Anual Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál. Relatóriu ne’e fornese análize kona-bá dezenvolvimentu ekonómiku, previzaun ba indikadór makroekonómiku no taxa pobreza, no mos dezafiu sira ne’ebé afeta kresimentu ekonómiku, estabilidade makroekonómika no redusaun pobreza.
Advertisement
Iha komunikadu ba imprensa ne’ebé Hatutan.com asesa, Segunda (14/09/2026), hateten tuir MPO Abril 2026, Banku Mundiál estima katak iha 2026, 44,3 porsentu hosi populasaun Timor-Leste iha rendimentu ki’ik-liu US$3.00 ba ema ida kada loron, bazeia ba Paridade Podér Sosa (PPP) 2021. Maibé, bainhira uza liña pobreza US$4,20 sentavu ba ema ida kada loron, taxa ne’e sa’e ba 71,7 porsentu.
Banku Mundiál hatete katak diferensa ne’e la signifika katak kondisaun moris iha Timor-Leste piora. Diferensa taxa ne’e mosu tanba liña pobreza rua-ne’e iha limiar diferente no serve ba objetivu diferente.
Liña US$3.00 uza ba nasaun ho rendimentu ki’ik, enkuantu US$4,20 uza ba nasaun ho rendimentu médiu-inferior.
Timor-Leste, ho Rendimentu Nasionál Brutu (GNI) per kapita US$1.510 iha 2025, tama iha kategoria nasaun ho rendimentu médiu-inferior. Tanba ne’e, Banku Mundiál uza US$4,20 nu’udar liña prinsipál ba avalia Timor-Leste.
Maibé, Banku Mundiál mos konsidera liña US$3,00 relevante ba Timor-Leste, tanba GNI per kapita nasaun nian besik ho limiar nasaun ho rendimentu ki’ik, no liña pobreza nasionál Timor-Leste, ne’ebé US$2,93 iha PPP 2021, besik tebes ho liña internasionál US$3.00.
Advertisement
Liña Pobreza Internasionál mak medida ne’ebé Banku Mundiál uza atu permite komparasaun kona-bá pobreza entre nasaun sira.
Medida ne’e bazeia ba Paridade Podér Sosa (PPP), ne’ebé konsidera diferensa presu entre nasaun sira no permite konverte moeda diferente ba unidade komún atu bele halo komparasaun.
Desde 2025, Banku Mundiál uza liña pobreza internasionál tolu: (ida) US$3.00 ba ema ida kada loron ba nasaun ho rendimentu ki’ik; (rua) US$4,20 ba ema ida kada loron ba nasaun ho rendimentu médiu-inferior; no (tolu) US$8,30 ba ema ida kada loron ba nasaun ho rendimentu médiu-superior.
Liña hirak-ne’e la’ós liña ne’ebé determina diretamente politika pobreza iha kada nasaun. Objetivu prinsipál mak atu halo komparasaun entre nasaun no akompaña progresu globál iha redusaun pobreza.
Banku Mundiál hatete katak Liña Pobreza Internasionál no Liña Pobreza Nasionál iha objetivu diferente.
Advertisement
Liña Pobreza Internasionál bazeia ba padraun moris no kustu moris hosi grupu nasaun sira ne’ebé iha nivel rendimentu komparável.
Enkuantu ne’e, Liña Pobreza Nasionál determina hosi governu nasional, bazeia ba realidade no nesesidade espesífika iha nasaun ida. Liña ne’e konsidera kustu atu kumpre nesesidade bázika, inklui ai-han, alojamentu, saúde no edukasaun, tuir padraun konsumu no presu lokál.
Liña Pobreza Nasionál importante liu-liu ba formulasaun politika públika, inklui programa asisténsia sosiál no medida sira atu hamenus pobreza.
Tanba objetivu diferente, Banku Mundiál aviza katak taxa pobreza bazeia ba Liña Pobreza Internasionál la bele kompara diretamente ho taxa pobreza nasionál.
Liña pobreza ne’ebé aas liután sei halo ema barak liután tama iha kategoría “pobre”, tanba limiar ne’ebé uza aas liután. Maibé, ida-ne’e rasik la signifika katak kondisaun moris ema sira nian piora.
Advertisement
Dadus Pobreza TL Bazeia ba 2014
Banku Mundiál mos esplika katak taxa pobreza ne’ebé publika iha MPO la bazeia ba inkéritu foun kada tinan.
Tanba 2014 mak tinan foun liu ba dadus inkéritu uma-kain ne’ebé disponivel bainhira estimasaun hirak-ne’e prepara, taxa pobreza ba tinan sira depois de 2014 mak estimasaun projetadu, la’ós medida direta hosi inkéritu iha kada tinan.
Iha 2014, taxa pobreza ne’ebé sukat ho liña US$3,00 (PPP 2021) mak 44,0 porsentu, enkuantu uza liña US$4,20 mak 71,3 porsentu.
Advertisement
Bazeia ba pontu partida ida-ne’e, MPO Abril 2026 projeta katak taxa pobreza ho liña US$3.00 sei tun hosi 48,3 porsentu iha 2023 ba 42,1 porsentu iha 2028.
Uza liña US$4,20, taxa pobreza projetadu sei tun hosi 74,5 porsentu iha 2023 ba 70,1 porsentu iha 2028.
Banku Mundiál hatete katak tendénsia ne’ebé tun ne’e reflete kresimentu ekonómiku Timor-Leste ne’ebé akontese ona no mos kresimentu ne’ebé projetadu.
Banku Mundiál no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL I.P.) halo ona kolaborasaun téknika ba análize dadus TLSLS 2024 no kalkulasaun medida pobreza nasionál ne’ebé atualizadu.
Depois de dadus TLSLS 2024 no estatístika pobreza nasionál ne’ebé relevante publika ona, estimasaun foun sei uza iha edisaun MPO sira tuirmai.
Ho dadus foun hirak-ne’e, estimasaun pobreza Timor-Leste sei bele reflete kondisaun moris uma-kain ne’ebé atualizadu liután kompara ho estimasaun ne’ebé agora sei bazeia ba dadus 2014.
Mensajen prinsipál
Banku Mundiál subliña katak taxa pobreza iha MPO tenke interpreta ho kuidadu. Taxa hirak-ne’e uza liña pobreza internasionál atu halo komparasaun entre nasaun no monitoriza progresu globál, enkuantu Liña Pobreza Nasionál mak referénsia ne’ebé apropriadu liután ba formulasaun politika públika iha Timor-Leste.
Advertisement
Tanba ne’e, diferensa entre taxa pobreza internasionál no taxa pobreza nasionál la signifika nesesariamente katak ida hosi medida sira-ne’e sala. Medida rua-ne’e simplesmente uza definisaun, limiar no objetivu diferente atu komprende situasaun pobreza.(*)