Iha tinan lima ba oin, Oxfam nia foku sei haree kona-bá asuntu influensia ninian, no hakarak fó tulun nafatin ba Governu TL, no apoiu organizasaun sosiedade sivíl sira, inklui média atu bele hola parte iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian.
Oxfam mós husu tulun ba média sira atu oferese informasaun ne’ebé bazeia ba evidénsia, hodi ajuda polítiku na’in sira, liu-liu PN hodi halo desizaun ida ne’ebé loos, nomós sustentável ba investimentu ida ne’ebé adekuadu liu iha setór agrikultura nomos produtivu seluk ne’ebé durante ne’e ladún hetan prioridade boot iha Governu nia polítika fiskál, hafoin liu dekada ida.
Ho ida ne’e maka, Oxfam konsidera formasaun ida ne’e sei sai hanesan pasu inísiu ne’ebé sei kontinua, no nafatin apoia média, apoiu organizasaun sosiedade sivil sira, grupu joven agrikultór sira, maluk agrikultór sira iha baze, ema ho difisiénsia, feto hodi hola parte iha espasu públiku no kria espasu ba sira, atu sira nia lian mós ema bele rona, bele hetan konsiderasaun hosi ukun-na’in sira ka PN, durante iha posesu debate orsamentu estadu ne’ebé sei akontese iha fulan ida ka rua tuir mai.
Oxfam konsidera nafatin katak, investimentu iha setór produtivu no diversifikasaun ekonomia, mak setór xáve ida importante tebes ba TL, hodi labele kontinua depende ba osan ne’ebé mai hosi fundu petrolíferu, tanba ema hotu rekoñese katak, fundu petrolíferu sei mamuk iha tempu besik.
Advertisement
Atu evita TL labele kontinua monu liután ba situasaun ne’ebé difísil, Governu tenke hanoin ona katak, OJE 2022 ne’ebé iha, tenke halo investimentu ida ne’ebé adekuadu liután iha setór agrikultura, turizmu, indústria manufatura sira, nomós ba seres báziku sira hanesan edukasaun, saúde, bee-moos, hodi ema hotu-hotu bele hetan asesu ba hirak ne’e hotu.
Tanba, bainhira haree fila-fali ba Governu ninia investimentu ba setór agrikultura iha tinan sira liubá, menus hosi 3%, no iha 2022 mós menus hosi 2%.
“Ida ne’e hatudu katak, ita seidauk iha seriedade duni atu investe iha setór produtivu. Ita mós tenke rekoñese katak, 66% ne’ebé moris ho vida agrikultura subsisténsia, mak sai hanesan ita ninia ema ne’ebé ita tenke investe ba sira,” Adilson da Costa, subliña.
Advertisement
Ba situasaun ne’e, Oxfam fó hanoin katak, bainhira Governu investe ona iha setór agrikultura nian no produtivu sira seluk, maka sei bele rezolve duni problema sira hanesan, má-nutrisaun, ki’ak, kria kampu servisu ba ema barak, no iha sustentábilidade.
“Tanba ne’e, ami hanoin katak orsamentu ne’ebé ladun adekuadu iha setór produtivu ka agrikultura, deputadu sira Parlamentu tenke konsiente no tenke husu ba ministériu relevante sira, tanba sá setór ida ne’e ladún hetan prioridade iha OJE 2022,” nia fó hanoin.
Iha rezultadu peskiza ne’e mós nota katak, hosi totál OJE 2022 ne’ebé iha, 17% de’it mak Governu aloka báziku sira hanesan, setór edukasaun, saúde, bee-moos ho saneamentu no agrikultura. Maski rekursu umanu sai nu’udár pilár importante iha dezenvolvimentu nasaun nian.
Oxfam serbisu hamutuk ho ONG La’o Hamutuk hodi organiza Média Briefing ho jornalista sira, atu tulun jornalista sira, hodi hasa’e koñesimentu oinsá halo análiza ba OJE 2022, liu-liu ba setór produtivu sira, nune’e bele ajuda iha kobertura no hakerek artigu.
Oxfam ho La’o Hamutuk mós, apresia tebes ba média (jornalista sira), tanba bele partisipa ona iha “media briefing” ida ne’e, hodi serbisu hamutuk oinsá influensia Governu hodi uza Fundu Petrolíferu ba dezenvolvimentu TL.
OJE 2022, VIII Governu konstitusionál, propoin billiaun $1,675, ne’ebé aloka ba ministériu sira hodi ezekuta tuir programa.