“Operasaun loron ohin ne’e, ekipa investigadór CAC nian hala’o iha Zonas Espesiais de Economia Social de Mercado de Timor-Leste tanba iha indisus forte arguidu sira komete kazu krimi brakamentu kapitais (art 313 Kódigu Penál Timor-Leste KPTL), kazu krimi korrupsaun pasiva no krimi korrupsaun ativa akontese iha área juridisaun RAEOA nian,” Hatutan.com sita komunikadu.
Alende operasaun ne’e, hetan kolaborasaun di’ak hosi suspeitu na’in-rua ho ninia família, hetan mós akompañamentu prokuradór titulár no Juiz Dr. Yudi Pamungkas hosi inisiu to’o hodi kalan.
Operasaun buska no apreensaun ida ne’e nu’udár operasaun dahuluk liu CAC hala’o iha munisipiu sai hosi kapitál Díli iha istória CAC nian hafoin estabelese no hahú operasaun iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Númeru 8/2009 15 Jullu.
Iha operasaun buska domisiliária no apreensaun horisehik, investigadór CAC sira halibur no prende objetu krimi hanesan dokumentus komprovativus manan projetu cleaning service iha RAEOA Oecusse, konta bankária, karreta rua (2), telephone, laptop, osan me’an, osan cash ho montante boot, dokumentu kompañia nian, telefone no dokumentus sobre projetus eletrifikasaun no projetu balun iha RAEOA/ZEESM ne’ebé suspeitu ho ninia espouza nian kompañia manan nu’udár evidénsia no objetivu krimi.
Hafoin investigadór sira termina operasaun buska domisiliaria no apreensaun, sei kontinua halo investigasaun maratona ba suspeitu jerente senior RAEOA Oecusse ho ninian espouza no diretór kompañia cleaning service iha edifísiu Prokuradór Distrit’al Oecusse.
Mandadu Tribunál Distritál Oecusse nian ne’e fó podér mai investigadór CAC hodi halo operasaun buska no apreensaun ba suspeitu diretór emprezáriu na’in-ida (1) hanesan mós subriñu hosi suspeitu seluk nu’udár Jerente Seniór RAEOA/ZEESM ho ninian espoza (co-autor ne’ebé posibilidade bele sai suspeitu) tanba diskonfia envolve iha kazu krimi korrupsaun.
Mandadu ba buska iha domisiliáriu no prende sasan ne’e juiz haruka no fó órden atu halo buska iha domisiliáriu ho posibilidade ba prende sasan ne’ebé mak iha ligasaun ho faktus hirak ne’ebé investiga ona, tuir dispozisaun iha art 37 no nu 2, hosi KRTL, iha artigu 226 no 1, al. c) artigu 108 no 1 artigu 170, hotu-hotu hosi KPP ba suspeitu ninian hela fatin.
Orden ba halo buska ne’e konsede iha autu inkeritu nian NUC S(ic.NUCNo), hosi ne’ebé investiga dadaun hela suspeitu kona-ba auto krime, p.p hosi artigu kódegu penál nian.
Ba kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e IHA AUTORIZASAUN ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza hosi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sae hosi moru no neutraliza animal sira, se presija duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 hosi KPPTL.