Hatutan.com, (26 Abríl 2022), Díli—Komisáriu Adjuntu Comissão Anti Corrupção (CAC) ba Serbisu Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis Sampaio konsidera katak, atu atinje boa governasaun ho dalan prevensaun ba korrupsaun.
Komisariu Adjuntu Sampaio iha eventu ne’e introdús konseitu báziku korrupsaun ba partisipante sira katak, korrupsaun nu’udár krime ne’ebé kontra lei hanesan temi iha lei kódigu penál ho forma sira korrupsaun pásiva, korrupsaun ativa, pekulatu, pekulatu de uzu, abuzu podér, tráfiku influénsia, partisipasaun ekonomia iha negósiu no subornu.
Advertisement
Iha lei nú 7/2020-MPCC korrupsaun ho forma sira konflitu interrese, korrupsaun iha setór privadu, pekulatu iha setór privadu, fraúde iha kontrusaun, pose riqueza injustifikada no brankeamentu kapitál (fase osan).
Komisáriu Adjuntu Sampaio introdus kle’an liu tan katak, korrupsaun tuir lider mundiál sira konsidera nu’udár moras aat ne’ebé impede nasaun atu dezenvolve-an no atinje poténsia sira.
Korrupsaun nia efeitu destroi totalmente valór sira étika no morál nian nu’udár umanidade. Hanesan Papa Fransisco iha nia diskursu deskreve katak, “korrupsaun nu’udár moras kánkru ne’ebé destroi no ameasa vida sosiedade”.
Komisáriu Adjuntu Comissão Anti Corrupção (CAC) ba Serbisu Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis Sampaio. Foto/CAC.
“Korrupsaun moras króniku ida ne’ebé afeta ba ema nia valór morál nu’udár umanu ne’e sai dodok. Uluk ita nia bei-ala sira la iha edukasaun aas, maibé valór morál ne’e aas. Ohin loron edukasaun aas ho maioria S1, S2, S3 maibé valór morál iha realidade mukit loos. Iha rai seluk, korruptór sira ema kaer sai iha televizaun no média sosiál, nunka sente moe iha públiku, Timor bainhira sosiedade la edukadu sei sai toman aat mós hanesan rai seluk,” Adjuntu Sampaio, hateten.
Korruptór sira kontinua moris prosperu iha prezente ba futuru ida rohan laek, no sosiedade ne’ebé kbiit mukit liu kontinua sofre kondisaun sosiál no ekonómiku oioin iha nesesidade bázika lorloron no jerasaun sira mai kontinua halerik.