Polítika

Projetu Dekretu-Lei Kona-bá Alterasaun Orgánika PNTL Aprovadu

Published

on

Hatutan.com, (25 Maiu 2022), Díli—Konsellu Ministru (KM) iha reuniaun ordináriu aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, atu halo alterasaun ba Orgánika Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Membru Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL, Munisipiu Dili asegura hela sidadaun ne’ebé kanek tanba asidente tráfegu iha área Comoro, Fevereiru 2022. Foto/Hatutan.com.

Re-estruturasaun hosi orgánika PNTL ne’e ho objetivu atu adekua ninia kapasidade resposta ba dezafiu nasionál no internasionál atuál, hadi’a kondisaun funsionál no operasionál, iha aliñamentu ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030, Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál no Programa Governu Konstitusionál VIII nian.

Lee Mós: Koñese Deviza PNTL no Formasaun atu Lidera Eskuadra to’o Komisáriu

Ho revizaun ba Lei Orgánika PNTL ida-ne’e, adota modelu organizasionál ida, tuir ierarkia, integradu ba nível komandu tolu: nivel superiór ida, ho kargu Komandante-Jerál no hetan apoiu hosi 2.º Komandante-Jerál; nivel intermédiu ida ne’ebé hanesan Komandu Operasionál, Komandu Administrasaun no Komandu Pesoál; no nivel datoluk, konstitui hosi komandu munisipál sira, inklui komandu munisipál Ataúru ne’ebé foin kria, no komandu rejionál Oé-Kusse Ambeno.

Advertisement

“Prevee mós funsionamentu pozisaun ierárkika ne’ebé hanesan hosi komandu rejionál no komandu munisipál sira, Institutu Superiór Siénsias Polisiais no unidade espesiál polísia, ne’ebé sei simu kompeténsia iha área espesialidade polisiál ba nivel nasionál,” Hatutan.com sita komunikadu.

Konsellu Ministru mós asiste aprezentasaun ida kona-bá peskiza Public Perceptions Survey 2022 TATOLI, ne’ebé aprezenta hosi Asia Foundation.

Peskiza ida-ne’e realiza ona iha fulan-janeiru no fevereiru tinan 2022, ho apoiu hosi Governu Austrália. Entrevista ona sidadaun adultu 2489 iha munisípiu sira hotu iha Timor-Leste.

Rezultadu ne’e inklui informasaun sira kona-bá empregu, tipu no valór rendimentu, osan ne’ebé emigrante haruka hosi rai-li’ur, ajuda ne’ebé hetan iha ámbitu ba rekuperasaun ekonómika, bein-estar ekonómiku no situasaun ekonómika.

Aleinde ne’e, inkéritu aborda kestaun sira hanesan diresaun ne’ebé país tenke la’o tuir, problema prinsipál sira ne’ebé país no komunidade sira hasoru no difikuldade ne’ebé feto sira hasoru.

Advertisement

Estudu ne’e buka atu hatene sidadaun sira-nia opiniaun kona-ba asaun Governu nian, maka hanesan ida ne’ebé maka prioridade prinsipál no razaun saida maka impede Governu atu halo nia serbisu sai di’ak liután.

Inkéritu ne’e mós aborda kona-ba prestasaun servisu públiku, feto sira-nia direitu, infraestrutura, persesaun korrupsaun, persesaun polítika, feto sira-nia papél iha polítika no renovasaun lideransa sira.

Ikusliu, estudu aborda kestaun sira kona-ba mídia, hanesan fonte informasaun saida de’it ne’ebé ema uza, uzu mídia dijitál, independénsia mídia no uzu mídia sosiál sira.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version