Saúde

Ministériu Saúde Kontinua Tau Prioridade ba Saúde Inan ho Oan

Published

on

Hatutan.com, (22 Jullu 2022), Díli—Governu Timor-Leste liu hosi Ministériu Saúde (MS) kontinua tau prioridade atu hadi’a diak liu tán kondisaun saúde inan ho oan iha territóriu tomak.

Doutora Gilberta Soares Martins destakada iha Postu Saúde Asulau-Sare, Hatolia, Munisípiu Ermera tuir hela treinamentu kona-bá ekografia iha Gleno ne’ebé oferese hosi Frontline. Foto/Frontline.

Tanba ne’e komemorasaun loron nasionál saúde ba dala-8 iha tinan ida-ne’e Ministériu hili tema saúde inan ho oan, ne’ebé selebra iha no halo reflesaun kona-bá povu nia direitu no Estadu Timoroan nia dever atu kria kondisões ne’ebé di’ak.

Lee Mós: CARE-Banku Mundiál Lansa Projetu Reforsa Sistema Saúde TL no Covid-19

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo hateten tema ne’ebé Ministériu Saúde foti ba selebrasaun loron nasionál saúde maka oinsá tau prioridade ba saúde inan no oan tanba peskiza ne’ebé iha Timor-Leste nia númeru mánutrisaun sei aas.

Advertisement

“Objetivu loron nasionál saúde atu valoriza di’ak liután ita-nia saúde ne’ebé Konstitusaun RDTL defende ba sidadaun Timoroan. Tanba ne’e Ministériu Saúde tinan-tinan deside tema ida ne’ebé presiza fó atensaun maka’as iha área saúde no hanoin hikas esforsu ne’ebé MS halo hodi reflete kona-bá kontinua mellora serbísu ne’ebé presiza hadi’a no haforsa liután serbísu ne’ebé merese atu haforsa,” Odete hateten iha salaun Parókial Ainaro-vila, Munisípiu Ainaro, Sesta (22/07/2022).

Ministériu Saúde eskolla tema selebrasaun ba tinan 2022 mak saúde inan no oan sira nian, tanba desde inísiu tinan 2021 peskiza ba programa ba saúde nian, nutrisaun nian revela katak Timor-Leste enfrenta hela mánutrisaun sira tinan lima mai kraik, tuir dadus katak, stunting ka raes badak 47% no krekas 8%.

Iha dadus ne’ebé hatudu katak, iha indikadór importante sira ne’ebé mak ho mánutrisaun hanesan bee-moos, sintina, fase liman, amamentu ba labarik foin moris to’o fulan neen, moras krónika sira, ida-ne’e sai hanesan fatór importante hodi hadi’a problema mánutrisaun iha rai laran ne’ebé mak presiza atu hadi’a nafatin.

Iha parte seluk mánutrisaun fó ninia impaktu direta hanesan sasukat ka indikadór nasaun nian hanesan númeru mortalidade no morbilidade ba labarik no inan iha TL maibé iha redusaun ne’ebé la signigikativu.

Ho razaun ida-ne’e maka, tema selebrasaun ba tinan 2022 mak haforsa pakote serbísu esensiál ba inan ho oan, saúde inan no oan nu’udár saúde ba nasaun, tuir mós komprimisiu globál hodi asegura mós katak laiha ema ida ne’ebé husik iha kotuk.

Advertisement

Iha parte seluk Organizasaun Naun Governamentál hosi Japaun Frontline iha TL ho haksolok hato’o parabéns ba tanba ohin komemora loron saúde nasionál ba dala 8 ho tema “saúde inan no oan saúde ba nasaun”.

Frontline servisu hamutuk ho Ministériu da Saúde kona-bá Saúde Inan no Oan iha Munisipiu Ermera  atu hamenus mortalidade inan no oan.

Inan hotu hotu iha direitu atu simu kuidadu antenatal ho kualidade no mós Inan hotu-hotu iha responsabilidade atu kontinua asesu kuidadu antenatal to’o post natál.

Agora daudaun iha Hatolia A, Hatolia B, Gleno iha ona ekografia ho pesoál saúde ne’ebé iha sertifikadu kompeténsia atu fornese ekografia.

Frontline husu atu mai simu ekografia mínimu dala ida durante isin-rua, hodi hatene data probabilidade partu no abnormalidade hodi prevene mortalidade inan no bebé.

Advertisement

“Ami servisu nafatin ho Ministériu Saúde ba inan no oan ne’ebé iha área rurál atu realiza rezultadu isin-rua ne’ebé di’ak liu. Ba ita nia futuru, saúde inan no oan mak xave!,” Hatutan.com sita komunikadu.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version