Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta. Foto/Hatutan.com
Bá jornalista sira bainhira to’o fali iha Timor-Leste iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Díli, Segunda (25/07/2022), José Ramos-Horta esklarese katak, prosesu la’ós de’it hanesan objetivu katak atu lori timoroan hotu-hotu fila mai Timor-Leste, maibé ba sira ne’ebé hakarak fila, fila tamba sidadaun Timor sempre sidadaun Timor, sira atu hetan nasionalidade oin-seluk hanesan Indonézia ka Amerikanu ka Portugés kuandu hakarak fila no hetan sidadania orijinál simu tamba konstituisaun hateten ida-ne’e.
Horta dehan, timoroan barak iha tiha ona abut iha Indonézia, lubuk ida iha oan no bei-oan iha Indonézia, servisu iha ne’ebá no hetan fatin di’ak no pozisaun boot iha Indonézia.
Advertisement
“Ha’u hasoru balun iha Jakarta no sira servisu boot iha ne’ebá, ha’u hasoru sira hotu-hotu hanesan Francisco Lopes, Eurico Guterres no Joanico Belo no sira hotu hakarak di’ak bá Timor-Leste no Indonézia,” José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan hasoru elementu timorense lubuk ida iha Kupaun, Timor Osidentál (NTT, sigla Indonézia) ne’ebé konsekuénsia 1999 sei hela iha ne’ebá, reuniaun la’o di’ak ne’ebé hatudu hotu-hotu iha fuan no sentimentu la’ós hanesan pasadu 1999, maibé buat hotu-hotu muda no timoroan sira ne’ebé ho sidadania Indonézia kontente ho enkontru ne’ebé partisipa direita husi membru Governu balun no governadór NTT mak hanesan uma na’in no tulun organiza mós enkontru sira ho timoroan sira.
Antes hasoru timoroan sira, Xefe Estadu halo uluk enkontru ho Arsebispu Kupaun no parte dioseze nian entuziasmu ho inisiativa ne’ebé Xefe Estadu iha, liuliu oinsá hametin rekonsiliasaun timoroan sira nian tuir konseitu Fraternidade Umana ne’ebé Amu Papa rasik mak halo atu ema hotu moris nu’udár maun-alin.
“Ha’u fiar ho ambiente nune’e iha tempu badak ita bele taka dunik ona problema sira iha kotuk ne’e. Ha’u nu’udár prezidente no elementu ida husi jerasaun 1975, ami labele husik bá jerasaun foun problema ne’ebé hahú iha kotuk tamba husi konsekuénsia 1975-1999 halo timoroan lubuk ida oras ne’e sei iha Indonézia,” Ramos-Horta tenik.
Xefe Estadu subliña klaru katak Timoroan barak bá mai ona, maibé balun to’o ohin loron labele mai Timor-Leste tamba desizaun balun ne’ebé Nasoins Unidas (ONU) mak halo no lideransa sira momentu ne’ebá laiha intervensaun, maibé problema hotu tenke rezolve no saida mak Fraternidade Umana dehan bá povu no Estadu iha rai ida ne’e.