Justisa & Krime

Dokumentu Fraternidade Umana Labele Taka Dalan bá “Kriminozu Sira” Hatán Justisa

Published

on

Hatutan.com, (16 Setembru 2022), Díli—Asosiasaun HAK konsidera dokumentu Fraternidade Umana ne’ebé fó-sai no inisia hosi Papa Francisco no oras-ne’e Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hala’o hela kampaña iha Timor-Leste (TL) ne’e importante maibé labele taka dalan ba ema kriminozu sira ne’ebé liman ran hasoru povu oprimidu durante okupasaun atu bele hatán iha justisa.

Diretór ezekutivu Asosiasaun HAK, Sisto dos Santos.

Diretór ezekutivu Asosiasaun HAK, Sisto dos Santos dehan dokumentu ne’e labele taka dalan tanba durante ne’e Asosiasaun HAK serbisu makas hodi lori fila labarik sira ne’ebé mak lakon forsadamente dezde tempu okupasaun legál Indonézia nian iha Timor-Leste, ne’ebé tuir loloos Estadu ho Governu nia responsábilidade atu lori fila.

Lee Mós:Horta Delega Xanana Ko’alia Papa Francisco Kona-bá Dokumentu Fraternidade Umana

“Timoroan sira bele fraterna ka simu malu nafatin, maibé bá kriminozu sira ne’ebé mak ho aktu ‘asasinatu’ ka oho-door, durante iha okupasaun ilegál Indonézia, tenke prosesa no hatán duni iha justisa ne’ebé formal,” Sisto dos Santos hateten hafoin lansamentu vídeo istória susesu, iha edifísiu Asosiasaun HAK Faról, Díli, Sesta (16/09/2022).

Advertisement

Asosiasaun HAK mós seidauk hatene natureza hosi dokumentu fraternidade Umana ne’e, maibé haktuir bá rekomendasaun sira hosi Comissão de Acolhamento Verdade e Reconsiliação (CVAR) ne’e katak, fraternidade umana ne’e, akontese de’it ba kazu sira ne’ebé mak tolok malu, ema ida bá estraga ema seluk nia sasán, ida ne’e mak timoroan sira bele halo rekonsiliasaun.

Asosiasaun HAK haree katak, TL bele adopa dokumentu Fraternidade Umana ne’ebé rekomenda hosi Papa Francsico, maibé labele fraternal ka simu malu ho Jenerál Tentara Nasionál Indonésia (TNI) sira, nomós ho eis milísia sira ne’ebé mak uluk komete krime gráve, ne’ebé mak agora sira nia naran tama hela iha lista unidade krime gráve nian.

Kona-bá reúni labarik lakon ne’e dezde tinan 2011, Asosiasaun HAK mak primeiru hahú ida ne’e. Labarik reúni primeiru ho naran Victór da Costa ne’ebé ninia rate iha ona Saelari, Laga, no HAK konsege reúni ho nia familia, halo prosesu rituál, depois kee fali ninia rate no depois nia integra ba família, espiritualmente no kulturalmente ho fizikamente, tuir rituál Laga nian.

Parseiru sira ne’ebé involve iha grupu traballu hodi tau esforsu hamutuk bá buka no lori fila labarik timoroan sira ne’ebé lakon ne’e mai hosi ACBIT, Asian Justice And Rihgt (AJAR), Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL), FOKUPERS, inklui ICRC sei kontinua halo esforsu ida-ne’e.

Hosi esforsu sira-ne’e, ikus mai iha tinan 2017 konsege hetan apoiu orsamentu hosi Governu liuhosi Ministériu Solidariedade SosIál no Inkluzaun (MSSI), Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo, hodi involve mós ho Centro Nacional Chega (CNC).

Advertisement

Maske nune’e, labarik sira ne’ebé lakon Estadu TL ho Repúblika Indonézia tenke iha nafatin responsabilidade atu hakonu, tuir rekomendasaun CAVR ho CHEGA! nian.

“Ita nia preukupasaun komesa alerta ona katak, ho politika fraternidade umana ne’e sei la fó tán prémiu, la fó kondekorasaun tán ba ema sira ne’ebé liman ran. Sé lae ami hatene hela katak, kolega sira iha Austrália ho kolega Solidariedade balun ne’ebé mak uluk simu ona, sira nia kondekorasaun sei fó fila ba Estadu. Ami hatene tanba iha ligasaun ho ita nia kolega solidariedade internasional sira,” diretór Asosiasaun HAK ne’e alerta.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version