PCIC lori arguidu sira kazu ilísitiu bá droga bá TDD, Segunda (15/08/2022). Foto/Dok.Hatutan.com
Ministériu Públiku nia rekursu kontra desizaun primeira instánsia (Tribunál Distritál Díli/TDD) tanba konsidera medida koasaun Termu Identidade Rezidénsia (TIR) no Aprezentasaun Periódika bá arguido sira ho inisál DGA, MM, B, MAA, AY, SSO, M, CRM, ho J ne’e hanesan sansaun ne’ebé ladún ekilíbriu ho aktu krime ne’ebé arguido sira komete.
“Ha’u hanoin, iha ne’ebá, ha’u sempre hatete bá ita-boot sira, la’ós ha’u de’it, bá juis hothotu, ha’u rasik mós para alende de prezidente, enkuantu juis, ha’u labele pronunsia bá buat ruma ne’ebé iha rekursu nia laran hela alias la’o hela,” Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, hateten bá jornalista sira, hafoin fó nia paresér téknika no jurídika kona-bá alterasaun dahuluk bá Lei Organizasaun Judisiária iha Sala Komisaun A, PN, Kuarta (05/10/2022).
Advertisement
Deolindo dos Santos, esplika desizaun ida-ne’e la’ós nia mak hateten, maibé lei mak la permite duni. La’ós ne’e de’it, tanba bainhira desizaun bá rekursu ne’e sai mós, nia rasik mak sei deside fila-fali.
“Entaun, labele hatete bá mídia ka bá sé de’it, katak desizaun ne’e la’o hanesan ne’e ona, labele! Ne’e lei la permite. Sé aban-bainrua desizaun sai ona, ita-boot sira bele hatene,” Deolindo tenik.
Tuir lei, kada rekursu hotu ne’ebé hatama, nia prazu tempu ne’e tenke la’o durante loron 15 nia laran, no bainhira kompleta ona, Tribunál Rekursu bele rekorre tuir prazu ne’ebé mak estabelese iha lei Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste.
“Sé sira rekorre ona, depois au mézmu tempu, fó tempu bá parte kontráriu atu fó resposta. Resposta hotu tiha, remete bá Tribunál Rekursu mak deside,” Deolindo esplika tenik.
Hatán kona-bá to’o bainhira mak TR bele fó sai rezultadu rekursu ne’e, Deolindo dos Santos, dehan, ida ne’e konforme, tanba rezultadu ne’e tenke bazeia bá loron ne’ebé deside ka lae.