Autoridade Seguransa no Defeza kompostu hosi Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), Servisu Informasaun Polísia (SIP), Servisu Informasaun Militár ho J2 FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Sesta (21/10/2022), detein diretór ajénsia viajen ida iha Díli ho inisiál SM tanba iha relasaun ho kazu timoroan lubun ne’ebé sai vítima no abandonu iha Portugál, inklui timoroan balun ne’ebé la konsege bá Portugál maske hatama osan ho montante $3000 kada ema.
Advertisement
Liuhosi audiénsia primeira interrogatóriu, Domingu (23/10/2022), Prokuradora Lídia Soares, imputa alega arguido SM prizaun preventiva, tanba halo rekrutamentu ilegál bá timoroan sira bá Portugál atu serbisu, infelizmente oras ne’e la hetan servisu, ho barak mak abandona no toba de’it iha jardín sira iha sidade Lizboa-Portugál.
Ministériu Públiku (MP) konsidera hahalok arguido SM nian ne’e prienxe duni krime ne’ebé maka imputadu bá arguido. Maske nune’e, parte Defeza liuhosi Defensór Públiku, Eustáquio Guterres, la aseita ho alegasaun hosi MP, tanba medida koasaun ne’e la nesesáriu no la prienxe rekizitu.
“Ha’u nia pozisaun, medida koasaun ida ne’e la serve, tanba ne’e, la prienxe iha artigu 183, nia la halai, nia la halo krime ida, nia la halo kontinuasaun krime ida, entaun, aplika nia bá prizaun preventiva halo saida. Medida koasaun ne’ebé adekuadu liu mak aplika Termu Identidade Residensia (TIR) no sé todan liu, aprezentasaun periódika,” Defensor Públiku Eustáquio Guterres, hateten bá jornalista sira, hafoin fó asisténsia bá nia arguido durante prosesu primeiru interrogatóriu judisiál iha TDD.
Iha prosesu Primeiru Interrogatóriu ne’e, MP la imputa ho krime hira, maibé temi de’it katak, arguido haruka ema bá rai-li’ur, no nia hetan benefísiu hosi timoroan sira ne’e, no depois ne’e mak imputa nia ho krime tráfiku umanu.
“Tráfiku umanu ne’e arguido hetan benefísiu saida? nia haruka ema bá servisu iha ne’ebá mós, nia la hetan osan hosi ema ne’ebé mak servisu. Nia hetan de’it benefísiu osan uitoan liuhosi ema haruka nia trata dokumentu, nia hetan osan hosi mina ne’ebé maka sira fó. Konserteza, kompañia ida, nia servisu, nia tenke hetan benefísiu. Osan ne’e mak inklui hanesan osan billete ne’ebé mak haruka bá mai, osan sira ne’ebé maka lezadu sira selu bá ne’e, hanesan selu bá ne’e. nia hetan kala purvolta ema ida $50 ka $60, maka ne’e de’it,” Defeza Eustáquio Guterres, haktuir.
Advertisement
Arguido ho inisiál SM. Foto/Elio dos Santos da Costa
Eustáquio Guterres, konsidera katak, alegasaun sira hosi MP ne’ebé husu bá juis TDD atu aplika medida koasaun Prizaun Preventiva ne’e, haree liubá posibilidade sira, karik nia kliente sei bele kontinua halo tán aktu ida ne’ebé mak rekruta timoroan sira bá estranjeiru.
Iha audiénsia julgamentu, arguido SM rasik mós deklara katak, sira nia kompañia ka Ajénsia New Generation, hetan lisensa hosi Governu, hodi bele hala’o atividade sira mak hanesan, trata dokumentu, bele haruka ema bá rai-li’ur.
“Arguido rasik dehan katak, nia seidauk haruka ema bá li’ur, maibé ema sira ne’e mak bá duni iha nia kompañia ne’e, hodi husu para nia trata dokumentu, hodi sosa billete, hodi ajuda nia para atu haruka sira bá iha li’ur. Mais arguido rasik, la promete ida ne’e bá iha lezadu sira, para dehan sira bá hetan servisu iha ne’ebá,” Eustáquio Guterres, haktuir.
Parte Defeza hosi arguidu ne’e afirma liután katak, ajénsia ne’ebé mak nia kliente dirije, ka lidera nu’udár ninia kompañia, nia serbvsu mak atu ajuda trata de’it dokumentu hosi timoroan sira ne’e, nune’e sira bele bá rai-li’ur.
Kona-bá timoroan sira hamutuk nain-14 ne’ebé konsidera nu’udár lezadu bá prosesu ida ne’e, la konsege tama liubá Portugál, tuir Eustáquio katak tanba iha ona regra foun seluk ne’ebé embaixada Portugál hamosu. Ho difikuldade ida ne’e maka, ikus mai, sidadaun nain-14 ne’e tenke fila-fali mai Timor-Leste.
Bainhira timoroan nain-14 ne’e fila, arguido SM rasik mak iha responsabiliza, hodi sosa fali billet aviaun nian mai fila-fali TL, hodi hein to’o iha loron 01 fulan-Novembru 2022 maka sira bá fila-fali.
Advertisement
“Sira na’in-14 ne’e, úniku ida de’it mak husu fali ninia osan, hodi fó fila-fali osan bá nia, tanba sira lakohi bá fali. No na’in-13 ne’e, sira rasik ne’e mak husu, hela nafatin hamutuk ho arguido, sira rasik lakohi atu simu fila-fali nia osan, sira rasik mak dehan katak, lae, osan nafatin iha maun para maun trata dokumentu, maibé ami hakarak bá nafatin. Ne’e maka oras nafatin iha arguido, no arguido rasik prontu atu nia kompañia bele devolve fali ema nia osan,” Eustáquio hateten.
Tan razaun hirak ne’e hotu maka, parte Defeza husu ba Tribunál atu aplika de’it medida koasaun Termu Identidade Rezidénsia (TIR) bá nia arguido, tanba tuir Eustáquio Guterres, medida ida ne’e maka kaman liu no karik fó todan liu maka, Aprezentasaun Periódika.