“Tenke hanoin atu bele iha empregu hodi bele fó asisténsia bá povu. Bainhira ita hapara hirak ne’e, signifika governu diretamente kontribui tán dezemprégu 3.000-resin,” Patrocínio Fernandes hateten iha PN, Kuarta (09/11/2022).
Advertisement
Tuir nia haree katak, ohin loron juven barak sai bebeik bá liur ne’e tanba kampu traballu la iha, nune’e MS presiza tetu mós situasaun ne’e bainhira foti desizaun.
Nune’e mós deputadu Francisco David Carlos hateten, bankada UDT haree desizaun MS nian bele akontese, bainhira nesesáriu duni atu halo redusaun bá funsionáriu kontratadu sira.
Maibé, iha parte ida iha jestaun hosi MS ne’e rasik dala-ruma nia halo mós análiza kona-bá orsamentu ne’ebé atu aloka bá funsionáriu sira ne’e ho empeñamentu iha ministériu ne’e, laiha ballansu.
Iha redusaun ida-ne’e, dala-ruma tenke haree mós bá sistema jestaun iha MS rasik. Alende ne’e, tenke haree mós bá pesoál saúde sira ne’e, iha parte ida ne’ebé. Tanba, balun bá hanesan funsionáriu ne’ebé mak laiha koñesimentu kona-bá saúde, empeñamentu ne’ebé mak laiha bá saúde nian.
“Talvéz ida ne’e mak MS halo jestaun hodi halo redusaun. Mais, iha parte ida ita haree relasaun dezempregadu barak loos,” nia hateten.
Advertisement
Nune’e, UDT rekomenda bá MS katak, bainhira iha OJE 2023 ne’ebé aloka bá MS mak haree sufisiente atu sustenta funsionáriu sira ka prinsipalmente iha ospitál, sira bele rezolve no laiha problema, tanba bele kapasita liután sira, sá tán pesoál sira ne’e hanesan funsionáriu jerasaun foun.
Alende ne’e, deputadu FRETILIN Fabião de Oliveira lakohi mete asuntu ida-ne’e, tanba Komisaun Funsaun Públika ho MS mak hatene, husu sira liu-liu bá iha sira-nia rekursu umanu, atu haree bá asuntu ida-ne’e.
“Ha’u hanoin laiha buat ida, tanba ne’e depende bá sira mak hatene jestaun bá rekursu umanu. Sente katak, funsionáriu kontratadu ne’ebé mak laiha osan atu halo kontratu, klaru kontratu laiha. Kuandu iha osan atu halo kontratu kontinuasaun, estende sira-nia kontratu, ne’e depende bá sira nia kompeténsia,” Fabião de Oliveira, hateten.
Maski nune’e, deputadu ne’e mós rekoñese katak, bainhira MS hapara hotu pesoál saúde kontratadu 3.000-resin ne’e sei kontribui bá dezempregu iha nasaun ne’e.
Kona-bá preokupasaun no rekomendasaun hirak ne’e, Ministra Saúde Maria Odete Freitas Belo, hateten pesoál sira ne’ebé ministériu halo ona notifikasaun atu hapara kontratu ne’e la’ós funsionáriu públiku. Sira ne’e kontratadu ne’ebé mak MS kontrata iha tempu Covid-19 nian.
Advertisement
Odete esplika, bainhira ministériu halo kontratu ho ema ida, entre médiku, emfermeiru, parteira ka tékniku aliadu no sé de’it, normalmente kontratu ne’e iha ninia periudu validasaun. Maibé, iha kestaun ida ne’e, sira halo estensaun dala-hira ona, komesa kedan iha Covid-19 akontese to’o agora.
“Infelizmente, iha fulan-jullu 2022 ami nota katak orsamentu ne’ebé mak ita uza atu bele selu sira, liu-liu OJE ami laiha ona, laiha orsamentu sufisiente, tanba Covid-19 ne’e akontese, ita la hetene. Entaun, prontu, ami ho razaun sira hanesan ne’e, ita kontinua sira-nia kontratu to’o fulan-dezembru uza orsamentu Covid-19 nian,” nia hateten.
MS planeia ona sei halo fali prosesu rekrutamentu foun iha futuru, maibé sei husu mós bá iha diretór munisipiu sira atu bele haree fila-fali sira-nia mapeamentu rekursu umanu, forsa traballu ne’ebé mak sira iha, nune’e ema na’in 1000 ka 2.000 ne’ebé MS atu hapara kontratu ne’e bele akomoda sira.
MS la’ós ona akomoda sira hanesan pesoál ne’ebé mak tau matan bá moras Covid-19, maibé sai duni hanesan funsionáriu bá ministériu.
“Prontu, ida ne’e ezersísiu ida ne’ebé diretór sira tenke halo, nune’e ita bele akomoda pesoál sira ne’e,” nia ppromete.
Advertisement
Tuir nia, Orsamentu ne’ebé MS propoin iha OJE 2023 ho montante millaun $63. Hosi montante ne’e, millaun $18 aloka bá fundu Covid-19.