Nasionál

Governu ho Prezidénsia Repúblika Kuda Mangrove Hun 615 iha Tasi Ibun Beloi

Published

on

Hatutan.com, (24 Novembru 2022), Ataúro—Membru Governu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika kuda ai-mangrove hamutuk hun 615 hodi proteze rai maran sira iha tasi ibun Beloi, hanesan sinalizasaun bá festivál múzika no kultura Ataúro tinan 2022.

Membru Governu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika kuda ai-mangrove hamutuk hun 615 hodi proteze rai maran sira iha tasi ibun Beloi, hanesan sinalizasaun bá festivál múzika no kultura Ataúro tinan 2022, Kinta (24/11/2022).

“Kuda ai-mangrove ida-ne’e importante. Husu autoridade sira iha munisípiu Ataúro tomak no komunidade tomak atu kuidadu ai-mangrove ida ne’e tanba ida ne’e mak sei proteze Ataúro,” Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomiku (MKAE), Joaquim Amaral hateten iha aldeia Ulu Bemasu, suku Beloi, Kinta (24/11/2022).

Kuda ai-mangrove ida-ne’e hanesan responsabilidade ema hotu nian, tanba ne’e Governu katak atividade kuda ai-mangrove ida ne’e bele sai modelu no inspira grupu no komunidade sira seluk atu kuda iha fatin sira seluk ne’ebé iha tasi ninin, nune’e Ataúro bele sai matak no sai fatin destinasaun turístiku ida di’ak liu.

Iha fatin hanesan, Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Pedro dos Reis hateten Ataúro hanesan illa ida kiik, no nia rai tetuk menus ba daudaun tanba tasi hahú okupa terrenu sira ne’ebé iha tanba ne’e hanoin katak ho asaun kuda ai-mangrove ida-ne’e, bele fó protesaun no redúz tasi sa’e.

Advertisement

Kuda ai-mangrove ne’e mós bele halo tasi ibun matak, rai buras no biodiversidade sira moris ho livre sei dada turista sira mai vizita munisípiu ne’e.

Governu liu husi Ministériu Agrikultura no Peskas sei kolabora no supporta atu kontinua kuda ai-mangrove iha tasi ibun sira hodi redúz degradasaun ka okupasaun tasi ba iha rai maran.

Nune’e mós Xefe suku Beloi, Adão da Costa Nunes hateten hanesan autoridade lokál  kontente tanba governu iha planu di’ak atu proteze rai maran sira iha tasi ibun.

Atividade kuda ai-mangrove ne’e hola parte mós iha politika autoridade Munisípiu Ataúro nian hodi proteze biodiversidade no kuidadu tasi nu’udár tasi potensialidade liu ba turizmu.

“Ami sei hamutuk ho komunidade sira kuidadu no tau matan ba ai-mangrove ne’ebé kuda ona tamba ne’e hanesan garantia ida ba ami nia jerasaun futuru,” Adão da Costa Nunes hateten.

Advertisement

Membru Governu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika kuda ai-mangrove hamutuk hun 615 hodi proteze rai maran sira iha tasi ibun Beloi, hanesan sinalizasaun bá festivál múzika no kultura Ataúro tinan 2022, Kinta (24/11/2022).

Antes ne’e autoridade local hamutuk ho komunidade ho inisiativa kuda ona ai-mangrove iha tasi ibun sira maibé rezultadu ladiak tanba fini ne’ebé sira iha mai husi ai-mangrove musan ne’ebé sira hili deit iha tasi ibun.

Agora ne’e fini mai husi Viveiru floresta nian tanba ne’e espera katak ai-mangrove ne’ebé kuda sei moris hotu no autoridade lokal iha kimpromisu atu kuida no proteze tuir kbiit ne’ebé iha.

Komunidade Atauru, suku Beloi, Helder da Costa Lemos hateten kuda ai-mangrove iha tasi ibun hanesan garantia ida ba futuru tanba ne’e nia haksolok ho sinalizasaun ida ne’e tanba bele kuda ai-mangrove ho kuantidade boot iha tasi ibun Beloi.

Totál ai-mangrove ne’ebé kuda iha área tasi Ibun suku Beloi, aldeia Ulu Bemasu hamutuk hun 615, ho espesia tolu mak hanesan Ryzophora Apiculata, Rhyzophora Mucronata no ikus liu mak Sonneratea Alba.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version