Iha artigu 139 hateten katak, riku soin rai nian ka rekursu naturál, iha kontinete no zona ekonomia eskluzivu ne’ebé fó moris ba ekonomia rai ne’e nian, nu’udár propriedade nasaun ne’e nian tenke utiliza ho justa no igualitária tuir interese nasionál.
Advertisement
Tanba ne’e maka desizaun koletiva hosi juiz sira iha Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun abstrata ba konstitusionalidade hosi FCLN ne’ebé Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta rasik husu.
Ramos-Horta konsidera katak, kriasaun FCLN ne’e ho totál billiaun $1, laiha relasaun ho objetivu ne’ebé hatuur iha OJE atu ajuda ka apoia populasaun ne’ebé maka sofre ba dezastre naturál no situasaun ekonomia globál oras ne’e daudaun.
Xefe Estadu husu fiskalizasaun ne’e hodi haree didi’ak ba fundu ne’e rasik ninia relasaun ho artigu lima iha Konstituisaun liga ho objetivu Estadu, valorizasaun rezisténsia, universalidade ho igualidade, ambiente ho dezenvolvimentu sustentável no rekursu naturais.
Ramos Horta, hanesan mós veteranu ida ne’ebé funu kontra Indonézia desde tinan 1975 to’o 1999, nia rekoñese obra kombatente sira nian, maibé mós ida-ne’e hamosu preokupasaun ne’ebé iha relasaun ho prezerevasaun benefísiu mútua ba interjerasionál.
Propósta OJE tinan 2023 mak Primeira Propósta OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun aprovadu hosi Lei Enkuadramentu Orsamentál.
Advertisement
Propósta Orsamentu ne’e kontempla ona Orsamentu tuir Programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak defini ona iha Lei das Grandes Opções do Plano 2023 ne’ebé mak promulga hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha fulan-juñu tinan ne’e.
Propósta ne’e mai ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” – aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável iha médiu prazu.
Iha Propósta OJE 2023, Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál.
Aleinde ne’e, aloka mós millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar no millaun $7,8 bá reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.
Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liuhosi EDTL, iha propósta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118.
Advertisement
Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonómia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejístu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria, iha tinan oin.
Investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoia aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redús pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál.
Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata. Apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.
Seitór ida-ne’e mak maiór benefisiariu hosi finansiamentu Propósta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importansia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade (millaun $137), saúde (millaun $92) no protesaun sosiál (millaun $301), liu-liu ba grupu vulnerável.
Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe.
Hosi montante ne’e, millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia.
Alokasaun ba Programa Nutrisaun Millaun $10
Iha Proposta OJE 2023, Governu mós propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ba Programa Nutrisaun ho montante millaun $10.
Advertisement
Ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka porsentu atus-haat (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa Nutrisaun iha OJE 2022.
Propósta OJE 2023 ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa Merenda Eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkanse labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despesa ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42.
Propósta OJE 2023 ne’e formula bazeia ba Objetivu Estratejiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira:
1) Oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk;
2) Asesu ba konesimentu, teknolójia no inovasaun;
Advertisement
3) Asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia moris ida ne’ebé dignu.