Ekipa AIFAESA hala’o inspesaun ba loja Cretive Furak iha Akadiru-hun,Díli, Foto/Dok.Hatutan.com.
Na’in bá Loja Fiar De’it Bá Maromak (FIDBAMA) hosi Munisípiu Baucau, Valentino de Carvalho, deskonfia loja na’in ka distribuidór sira mak halo manipulasaun bá présu sasán bázika sira-ne’e.
“Uluk, masin-midár nia folin ne’e to’o $50.00 kada saka, ha’u hola tiha saka 250, liu loron rua de’it, hatun fila-fali bá $43. Agora sa’e kedas ona bá $80 saka ida,” Valentino de Carvalho, hateten bá Hatutan.com, foin lalais ne’e, bainhira halo kompra sasán bázika sira iha Loja Creative Furak, Bidau, Díli.
Advertisement
Na’in bá loja FIDBAMA ne’e dehan, tanba nia sosa liu tiha ona, nune’e nia obriga aan fa’an de’it ona ho présu ne’ebé mak hanesan, atu bele hetan fila-fali de’it osan inan.
“Ha’u fa’an fila-fali bá modal, tanba ema foti $43.00 ne’e, sira bá fa’an $45.00, $46.00, ha’u fa’an labele, ha’u fa’an fila-fali modal. Fa’an lakon tán, fa’an hotu tiha, derepente folin, sa’e bá $80.00 kada saka,” Valentino de Carvalho preukupa.
“Ami la preukupa ida, kona ne’e, povu ki’ik mak kona. Tanba oras ida, iha ne’e hasa’e, ami mós hasa’e folin. Foin lalais, iha loron 02 ka loron 03 fulan-Janeiru 2023, ha’u mai sosa Sedaap Goreng iha Díli ho presu $7.75/dos, foin liu loron rua, agora sa’e bá $7.90/dos, sira seluk ne’e, agora iha $8,00/dos. Ida-ne’e signifika, oras ida mak envoice foun mai, mak sira fa’an, sira hasa’e folin,” Valentino hatutan.
Iha Kinta (06/01/2023) ne’e, Loja Yang, fa’an Cola-cola no Fanta kada kaixa ho présu $18.00/dos, Maibé iha fali loron tuir mai iha Sábadu, sira hatun fali bá $8.00/dos
Advertisement
“Governu kontrola oinsá mak ne’e. Ne’ebé kontratu agora ne’e, bele média, bele governu mós, susar liu. Agora, Helia ne’e, horibainhira ami hola, ami fa’an $15, hotu tiha, agora dos ida aumenta tán $750.00 mak hola,” Valentino.
Na’in bá loja FIDBAMA hosi Baucau ne’e haktuir, iha loron balu liubá nia ‘diskute malu’ ho na’in bá Loja Creative Furak, tanba fa’an gresh kaixa ida hasa’e bá présu $12.00 Maibé iha loja seluk, fa’an ho présu ne’ebé normál $6.00.
Alende ne’e, delivita kaixa ida fa’an ho présu $15, gresh kaixa ida $12. Maibé, iha sábadu ne’e, gresh kaixa ida, sira fa’an fali $6, no milco $3.50.
Kona-bá Governu hasa’e taxa bá item sasán báziku balu, oinsá ninia implikasaun bá kompradór sira, Valentino dehan, taxa atu hasa’e hira de’it mós, bá sira ne’e normál. Maibé problema mak povu ki’ik, tanba sira mak sosa uza bá konsumu.
Nia fó ezemplu produtu Coca-cola kaixa ida $6.00 derepente sa’e bá $18.00/dos. Tuir TANE Konsumidór, ida ne’e liu ona 100%. Nune’e mós ho masin-midár, tanba reasaun bá Governu hasa’e taxa bá importasaun, hosi 2,5% bá iha 5%. Ida ne’e mak distribuidór sira nia reasaun hodi hasa’e folin sasán.
Advertisement
Asosiasaun TANE Konsumidór husu bá konsumidór sira katak, uainhira hetan loja ruma mak halimar ho folin sasán, bele halo kedan keixa, hodi nune’e, autoridade reguladór sira halo ninia intervensaun, tanba kontra ona lei kona-bá présu justu nian.
TANE Konsumidór serbisu hamutuk ho AIFAESA, no Ministériu Komérsiu no Indústria, akompaña hela situasaun refere.
Governu “Ansi” Hasa’e Taxa
Asosiasaun TANE Konsumidór konsidera Governu liuhosi Ministériu Finansas (MF) ho “ansi” hasa’e folin taxa, maibé haluha atu halo uluk sosializasaun ne’e bá povu ki’ik sira.
Iha parte seluk mós, objetivu ida katak, atu redús moras ida ne’ebé mak ninia oríjen ne’e mai hosi konsumu midar. Mais Coca-cola ho masin-midár ho buat sira ne’e hotu, tanba moras ida hanesan Diabetes, raan-midar ne’e barak. Ida ne’e objetivu.
TANE Konsumidór konsidera Governu foti medida ne’ebé mak mai derepente. Depois seluk, laiha komunikasaun entre ministériu relevante sira. Ministériu Finansa foti mudansa bá alterasaun bá lei iha Aduaneira, mais laiha komunikasaun ho autoridade hanesan MTCI ne’ebé mak tutela bá regulasaun komérsiu nian.
Biar nune’e, TANE Konsumidór husu bá operadór sira ekonómiku nian, katak, taxa importasaun Timor-Leste nian ne’ebé Governu hasa’e ne’e ki’ik liu. Durante ne’e, aplika de’it 2,5%, ne’e ki’ik liu iha zona Asean.
“Labele aproveita ho oportunidade. Aat liután la’ós hasa’e de’it folin masin-midár ho sira ne’ebé mak ho bebida sira nia konteúdu masin-midár, lae. Mais sira hasa’e hotu produtu seluk hotu, ne’e espekulasaun, no ne’e sira kontra lei, no husu autoridade sira atu atua,” António Ramos hateten.