Polítika

CASDT Hakarak Konsentra iha Setór Agrikultura

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2023), Díli– Sekretáriu Jerál Partidu Centro Associação Social Democrata (CASDT), Gali Soares Araújo, hateten bainhira povu fó fiar bá CASDT hodi lidera Governasaun da-sia (IX) bá períodu 2023-2028, CASDT  hakarak konsentra liubá iha setór agrikultura.

Lee Mós : Dom Virgílio Husu Timoroan Nia Responsábilidade Kontribui bá Pás

Kompromísiu politika ida-ne’e Sekretáriu jerál Gali Araújo hato’o, durante intervensaun iha abertura atividade mini-kampaña CASDT nian iha Kampu Futebool Taibessi, Suku Lahane Orientál, Postu Administrativu Nai’n-Feto, Munisípiu Díli, Kuarta (19/04/2023).

Advertisement

Mini-kampaña CASDT nian iha Kampu Futebool Taibessi, Suku Lahane Orientál, Postu Administrativu Nai’n-Feto, Munisípiu Díli, Kuarta (19/04/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Gali Soares Araújo hateten, partidu CASDT nia programa sei foka liubá, iha setór ne’ebé mak la liga ho petróleu  no la’ós petróleu tanba oras ne’e dadauk, Timor-Leste moris hosi fundu mina-rai.

Fundu mina-rai ne’e, tebes, ne’ebé mak oras ne’e fó hela para kada tinan Governu gasta, mai hosi kampu Bayu Undang. Maibé, oras ne’e dadauk, Bayu Undang, maran ona.

“Iha programa naun-petróliferu ne’ebé mak ita foka dadauk ne’e, ita ko’alia liu kona-bá iha buat balu ne’ebé mak, mai ha’u, interese liu mak agrikultura. Ita-boot sira hatene katak, ita-nia rain ne’e bokur tebes. Maibé, importasaun agora dadauk ne’e domina,” Gali Araújo hateten.

Gali Araújo dehan, foin dadauk, Timor-Leste  iha problema kona-bá mina ne’ebé folin sa’e. Masin-midár folin sa’e, Timor problema, tanba ho saláriu mínimu. Maibé, bele dehan de’it katak, atu hola fós mós, Timor importa hotu, fós rai-laran, laiha. Tanba ne’e, koalia kona-bá setór agrikultura iha buat rua. Ida, povu kuda, para han iha uma-laran, ka bolu soberánia ai-han, hamate má-nutrisaun, no programa sira ne’e hotu. Maibé, iha fali agrikultura ida maka, ema bolu katak, agrikultura bá exportasaun. No oras ne’e dadauk, produtu agrikultura ne’ebé mak Timor exporta maka’as liu maka, kafé.

“Kafé tebtebes mós, ita fila bá ita-nia apa sira iha foho, Ermera, Maubisse, mai to’o Laklubar, sira hela ho $0,45 kilo ida. Kafé ida ne’e, depois de prosesa tiha, hatama ona bá kontentór laran, ida ita sosa $0,45 ne’e nia folin ita-boot sira hatene hira, ki’ik liu mak ne’e, $5,50 kada  kilo,” Gali Araújo hateten.

Biar nune’e, osan ne’e, la’ós toos na’in sira mak simu, ema estranjeiru mak simu. Tanba ne’e mak, CASDT mosu ho programa sira foka liubá, oinsá mak atu hakbiit setór privádu nasionál para bele hola parte iha prosesu ida katak, prosesu hakbiit Timor-Leste nia ekonómia nasionál.

Advertisement

“Ita labele hela de’it $0,45 kada  kilo. Ida mós iha kapasidade para hela ho $5,50  kada kilo. Maibé, ida ne’e, prosesu ida  la fásil, tanba ita hasoru dezafiu oioin, liuhosi sertifikasaun. Ema uza sertifikasaun internasionál para hanehan ita, ema uza mekanizmu oioin para ita Timor labele hakat bá oin,” Gali Araújo argumenta.

Dezenvolvimentu iha Konsta Sul

Sekretáriu Jerál CASDT, Gali Soares Araújo. Foto/Elio dos Santos da Costa

Kona-bá dezenvolvimentu iha Kosta Súl, Sekjen CASDT ne’e dehan, ho situasaun polítika no dinámika ne’ebé ohin loron mosu hela iha Timor-Leste, sai interesante tebes, tanba, desizaun tuir mai, empréza boot sira sei haree, sé mak sei lidera nasaun ida-ne’e, atu halo fali investimentu ida bolu, Kosta Sul, Greater Sunrise ninian.

Gali Saores Araújo husu joven sira ne’ebé karik ladun iha koñesimentu kona-bá Greater Sunrise, atu loke oitoan internet, hodi buka hatene, saida mak Greater Sunrise. Maibé, Greater Sunrise ne’e, riku-soin Timor nian, mina-rai Timor nian, mak oras ne’e dadauk toba hela iha tasi-okos, deskobre kedas uluk, antes Timor tama funu, to’o agora seidauk book.

“CASDT, hanesan organizasaun polítika, preukupasaun politika ne’ebé mak ita iha maka, ita-nia futuru. Agora, ita-nia futuru ne’e, hahú bainhira? Hahú kedas agora, tanba ne’e maka, ita tuur hamutuk agora ne’e, hodi ita fahe hanoin bá malu, katak, sé ita vota sala, tinan-lima mai, ita terus,” nia hateten.

Tribunál Rekursu (TR), liuhosi Juiza Koletiva, fó sai katak, partidu CASDT ho nia númeru sorteiu 13, ho motto politika katak, “Ita Mak Agora, Ita mak Futuru.”

Advertisement

Obervasaun Hatutan.com iha terrenu nota, durante atividade mini-kampaña ne’e, hetan observasaun hosi hosi Ofisial Monitorizasaun sira Comissão Nacional de Eleições nian (CNE), no asegura hosi membru PNTL sira, hosi Komandu Munisipiu Díli.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version