Nasionál

GPM Klarifika Reasaun Pro-Kontra Dezeñu Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato

Published

on

Hatutan.com, (31 Maiu 2023), Díli—Gabinete Primeiru Ministru (GPM), Kuarta (31/5/2023), publika nota informativu ida hodi halo klarifikasaun loloos kona-bá pro-kontra dezeñu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau dos Reis Lobato, Díli,  ne’ebé viral iha media sosiál Facebook.

Lee Mós : Waskita Garap Proyek Bandara Udara Timor Leste Senilai 72 Juta Dolar AS

Tuir mai Hatutan.com publika kompletu nota informativu hosi GPM  ne’ebé sira hosi konta Facebook ofisial Primeiro-Ministro: S.E. Taur Matan Ruak.

Advertisement

Dezeñu pista aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli. Foto/Repro GPM

Foin lalais mosu reasaun pro no kontra kona-ba rekualifikasaun no modernizasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL) Komoro, Dili, kona-ba nia dezeñu ne’ebé espallada iha rede sosiál.

Atu klarifika katak hafoin hosi prosesu naruk liuhosi estudu viabilidade entre VIII Governu Konstitusionál hamutuk ho Parseiru Dezenvolvimentu sira, ikus mai hetan konkluzaun katak AIPNL sei rekualifika no moderniza fazeadamente hosi faze dahuluk to’o faze datoluk, atu labele interrompe funsionamentu regular voo tama sai Timor-Leste.

Atu informa katak, AIPNL iha futuru mai finalmente sei iha pista ho metru 3,000 hodi bele akumula aviaun boot sira hosi País oioin, no sei iha terminal pasajeiru ida no terminal VVIP ida tuir padraun Internasionál nian konforme exigência hosi International Civil Aviation Organization-ICAO nian.

Foin lalais Governu selebra ona akrodu ho kompania manan na’in sira, ho hetan testemuña rasik hosi S.E. Prezidente Repúblika, Dr. José Ramos Horta no S.E. Primeiru-Ministru Jenerál Taur Matan Ruak, inklui Embaixadór hosi Japaun, Indonézia, Austrália, Reprezentante ADB iha Timor-Leste, IFC ne’ebé iha kolaborasaun finanseira ho Governu Timor-Leste.

Ba faze dahuluk ida ne’e ita sei hahú konstrusaun ho komponente hamutuk neen (6) hanesan tuir mai :

Komponente 1: Estensaun pista atual (run way) hosi metru 1,850 ba metru 2,100, harii apron, tore kontrolu no taxiway, ida ne’e responsabiliza hosi Kompañia Waskita Karya hosi Indonézia.

Advertisement

Komponente 2: Konstrusaun Terminal Pasajeiru; ne’e Fundus mai hosi Governu Japaun

Komponente 3: Konstrusaun infraestruturas esensiais Aeroportu nian,

Komponente 4: Konstrusaun Terminal VVIP;

Komponente 5: Akizisaun rai no kompensasaun propriedades ne’ebé indetifikadu ona;

Komponente 6: Kria opsoins ba investimentu Parseria Públiku Privada (PPP).

Advertisement

Ba Faze daruak : Estende tan pista metru 400 dada ba tasi to’o metru 2,500.

Faze datoluk, Estende tan pista metru 500 sai metru 3,000 (final) inklui espansaun terminal pajajeirus nian tuir volume pasajeiru tama sai. Ne’e sei previstu iha futuru mai.

Importante Governu tenke avansa uluk ona ho faze primeiru, ida ne’e atu hatán ba rekezitus báziku importante hosi ASEAN ba Timor-Leste molok sai membru pleno, pelumenus Timor-Leste tenke prepara ona kondisoins báziku importante tolu hanesan mellora infraestrutura Aeroportu, asegura kualidade internet lais no seguru no infraestrutura ba Ótelaria no Restaurante, tanba probabilidade boot, Timor-Leste sei sai uma na’in ba Simeira ASEAN iha 2029 iha Dili. Timor Tenke ba oin, independentemente se mak ukun.

Jornalista : Vito Salvadór

 

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version