Reprezentante ABC Austrália konversa ho membru Conselho de Imprensa, Benevides Barros bainhira la’o iha dalan Sidade Liberdade, Balibo, Bobonaro, Tersa (6/62023). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Área sira-ne’e mak hanesan; ida, kapasitasaun no formasaun ne’ebé CI sei halo bá jornalista timoroan foka liubá reportajen investigativu, inklui peskiza kona-bá landscape mídia iha Timor, rua, dezenvolve mata-dalan kona-bá violénsia bazeia ba jéneru no tolu, dezenvolve mata-dalan kona-bá eleisaun.
“Bá projetu tinan ida ne’e, fulan neen (6) de’it, to’o 31 fulan-Dezembru. Servisu hamutuk ne’e sei to’o tinan tolu ka haat mai. Maibé, ita la diskute tinan oin ne’e, halo saida, presiza halo diskusaun fali, halo análize bá ida agora ita la’o dadauk ne’e. Dadaun ne’e, CI asina ohin ne’e, ho montante orsamentu rihun $53,” Diretór ezekutivu CI, Rigoberto Monteiro hateten iha ámbitu selebrasaun asina akordu kooperasaun CI ho ABC Austrália iha Sidade Liberdade “Balibo Five”, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro, Tersa (6/6/2023).
Advertisement
Liuhosi projetu ida ne’e, CI foka bá Jornalizmu Inkluzivu. Fiar katak, iha futuru mai, CI mós foka matadalan bá jornalista bá dame ka “Peace Journalism” tanba ABC sira mós mai hosi mídia ne’ebé kontribui bá Timor-Leste nia prosesu luta libertasaun nasionál, no iha dezenvolvimentu ida agora, sira mós iha responsábilidade ida, atu kontribui bá Timor-Leste nia dezenvolvimentu mídia iha rai-laran.
“Ami hasoru malu iha fulan hirak bá kotuk, fornese informasaun bá sira, katak, importánsia saida mak mídia Timor presiza, ida ne’e ita hato’o. Ami mós husu bá sira atu apoiu iha dezenvolvimentu iha mídia sira rasik,” Rigoberto hateten.
Rigoberto hatutan, Timoroan hotu rekoñese katak, kapasidade mídia mós difísil tebtebes. Jornalista sira ne’e, dala-barak koalia kona-bá bem-estár. Mais Timor mós susar atu husu bá nia méíia, buat sira ne’e, tanba mídia nia kapasidade rekursu mós sei limitadu. Nune’e, oinsá ABC Austrália mós iha futuru bele apoiu iha dezenvolvimentu mídia.
Iha biban ne’e, diretór Rigoberto husu mós bá ABC Austrália, atu oinsá mak atu fó hanoin bá sira-nia Governu, nune’e mós CI rasik, husu atu Governu nasaun rua ne’e bele apoia liután fundu ruma hodi harii Muzeum bá Mídia iha Sidade Liberdade nian “Balino Five”.
Kada tinan, iha loron 16 fulan-Outubru, CI hamutuk ho nia konstituenti sira, mídia, jornalista no asosiasaun jornalista sira-nian, inklui povu Balibo rasik, komemora Timor-Leste nia loron nasionál liberdade imprénsa.
Advertisement
CI mós husu bá ABC Austrália, atu buka fundu ruma ka buka advokásia ruma bá sira-nia Governu, inklui Governu Timor-Leste atu halo Muzeum bá Média, nune’e bele arkiva, memorializa, média hothotu ne’ebé uluk kontribui bá luta libertasaun nasionál, no mídia sira ne’ebé kontribui bá dezenvolvimentu nasionál.
Bá atividade haatnian, importánsia hosi akordu ne’e, ida maka sei lori jornalista sira bá Rejiaun Administrativa Espesial Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), dala-ruma iha fulan-Agostu nia laran, hodi partisipa iha formasaun no halo estudu kona-bá dezenvolvimentu Oé-Cusse nian oinsá.
Finansia ida seluk, CI sei konvida jornalista senior no mós jornalista sira ne’ebé foka iha área investigasaun, liu-liu asuntu-asuntu sira delikadu bá korupsaun sira ne’e, CI halo iha fulan-Outubru 2023 iha Balibo ne’e, molok loron 16 fulan-Outubru.
Formasaun ida ne’e sei fasilita hosi péritu sira ABC Austrália maka sei mai fasilita bá jornalista, editór sira ne’ebé mak halo jornalizmu investigativu di’ak hodi aumenta sira-nia koñesimentu no sira-nia kapasidade investigativu.
Jornalizmu Inkluzivu
Advertisement
Arkodu ida ne’e, CI sei utiliza hodi finansia mós bá halo produsaun ka dezenvolve mata-dalan bá jornalizmu inkluzivu nian. Iha jornalizmu Inkluzivu ne’e, CI nia alvu tolu, bá Ema ho Defisiente sira, LGBTI ho Etniku.
CI sei prodús termu saida mak di’ak, hodi jornalista sira hakerek kona-bá ema defisiente, termu saida mak bele hakerek kona-bá ema LGBTI, no oinsá bele proteje ka promóve sira, no Grupu Etniku sira.
Diretór Rigoberto fó razaun katak, CI nia foku bá Jornalizmu Inkluzivu ne’e, tanba iha sosiedade ne’e, ema kontínua halo estigmasaun bá maluk defisiente sira ne’e, sosiedade kontínua estigma maluk LGBTI sira, kontinua diskrimina sira, tanba fíziku, tanba mentál, buat sira ne’e hotu.
Reprezentante ABC News Austrália, Jo Elsom espresa nia sentimentu orgullu tanba hetan oportunidade hodi bele servisu hamutuk ho CI Timor-Leste hodi haree kona-bá asuntu sira dezenvolvimentu mídia nian iha rai ida ne’e.
“Ha’u kontente loos, tanba hetan oportunidade hodi servisu hamutuk ho ha’u nia kolega sira hosi konsellu imprénsa nia. Ita respeitu boot bá sira ne’ebé mate iha fatin istóriku ida ne’e. Ami ho ita-boot sira iha istória hanesan, no demokrásia, no ami rona hosi ema hotu,” Jo Elsom hateten.
Advertisement
Iha Timor-Leste, ABC Austrália sei la servisu mesak, maibé hamutuk ho CI, inklui povu TL tomak, hodi bele aprende hosi povu Timor, kona-bá kultura no esperiénsia sira.
Prezidente CI, Otélio Ote agradese bá ABC Austrália ninia kompromisu bá kooperasaun ida ne’e ho CI Timor-Leste.
“Iha fatin ida ne’e, la sala para ita entre Australia ho TL, bainhira ita hamutuk atu hanoin buat di’ak ida, bá futuru jornalizmu no mídia,” Otélio Ote sublinã.
“Ami luta maka’as, ita-boot sira bele haree, to’o ita ohin ita asina akordu ida ne’e, signifika dezenvolvimentu mídia ne’e buras. Hosi sorin ida mós, ita haree katak, ohin, ami mai iha ne’e, lori instituisaun ida naran CI. Signifika mídia no jornalizmu buras duni,” Ote hateten.
Advertisement
Prezidente CI ne’e informa, CI la’ós foin hala’o parseria ho Austrália, maibé mós halo ona mós ho parseiru sira seluk, ho objetivu ida mak oinsá mak haforsa tékniku jornalista, oinsá haburas profesionalizmu, no oinsá halo intelektualidade iha komunidade média, bele kro’at liután.
Administradór Postu Administrativu Balibó, Amilcar Taváres konsidera projetu kooperasaun ne’ebé hala’o ona entre CI ho ABC Austrália ne’e, di’ak, tanba sei halo investimentu boot iha sítiu istóriku Balibo Five, hodi rai seluk bele koñese liután Timor-Leste mak sé, no to’o ona iha ne’ebé.
“Projetu ne’e di’ak tebes, ita fó kongratulasaun bá Austrália, ne’ebé maka hakarak halo investimentu iha Timor, liu-liu iha Balibo. Tanba deznvolvimentu ne’e, ita la hein, ita mak tenke hasoru. Tanba ne’e mak sé halo tán konstrusaun bá fatin jornalista sira, pasu ida boot bá Timor-Leste, para mundu bele koñese di’ak liután sé mak Balibo, no sé mak Timor-Leste,” hateten Amilcar Taváres.
“Hatete buat ida loos, loos. Buat ida laloos, laloos. Entaun, jornalista tenke aten-brani, tanba ne’e, uluk funu karik, ita aten-brani, ita hasoru imperializmu. No jornalista tenke fó sai lia-loos, kombate lia-boosok, tenke hatete buat loos, loos,” Amilcar Taváres fó hanoin.