Provedór dos Direitos Humanos e Justiça, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’. Foto/Elio dos Santos da Costa
Provedór Direitus Umanus no Justisa hato’o pedidu ne’e bazeia bá artigu 150, alínea f) no artigu 164, númeru 2, hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, no mós artigu 24, alínea c) hosi Lei númeru 7/2004, loron 26 fulan-Maiu, alteradu ona ho Lei númeru 8/2009, loron 15 fulan-jullu (ne’ebé aprova Estatutu Provedór Direitus Umanus no Justisa).
Sita hosi komunikadu imprensa PDHJ nian katak iha Artigu 128 hosi Dekretu-Lei númeru 69/2022, loron 28 fulan-Setembru, estabelese rekizitu balu bá membru PNTL sira atu tama bá apozentasaun ka reforma, hanesan tuirmai ne’e:
Advertisement
Presta ona serbisu durante períodu mínimu ne’ebé mak lei jerál determina ona;
Atinje ona idade 60; ou
Órgaun kompetente komprova ona katak fizikamente ka psikikamente laiha kapasidade atu ezerse knaar iha PNTL.
Direitu bá traballu nu’udar direitu fundamentál ida ne’ebé mak Konstituisaun RDTL konsagra iha ninia artigu 50. Wainhira hapara ema ruma hosi ninia traballu tanba razaun idade, ne’e signifika katak halo restrisaun/limitasaun bá ema ne’e ninia direitu fundamentál bá traballu.
“Artigu 24 hosi ita-nia Konstituisaun hatete katak atu halo restrisaun/limitasaun bá ema nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira, tenke halo liuhosi Lei Parlamentu Nasionál nian. Governu laiha kompeténsia konstitusionál atu aprova diploma lejizlativu ruma hodi halo restrisaun/limitasaun bá ema nia direitu, liberdade no garantia fundamentál ruma sein iha uluk autorizasaun lejizlativa hosi Parlamentu Nasionál,” sita komunikadu imprensa PDHJ nian ne’e.
Tuir Provedór Direitus Umanus no Justisa entendimentu, katak artigu 128 hosi diploma lejizlativu Governu nian ne’ebé temi ona iha leten ne’e, organikamente inkonstitusionál tanba viola artigu 24 Konstituisaun. Mosu violasaun ba artigu 24 Konstituisaun nian tanba só Parlamentu Nasionál de’it mak bele halo restrisaun/limitasaun ba ema nia direitu, liberdade no garantia fundamentál ruma. Governu bele halo restrisaun/limitasaun ba ema nia direitu, liberdade no garantia fundamentál ruma, só bainhira hetan autorizasaun hosi Parlamentu Nasionál liuhosi Lei.
PDHJ husu bá Tribunál Rekursu atu tetu pedidu ne’e ho urjénsia tanba PNTL no Ministériu relevante foti ona pasu inisiál balu relasionadu ho desizaun administrativa atu hapara membru PNTL hamutuk na’in 158 (atus-ida lima-nulu resin ualu) tanba razaun idade.
PDHJ fundamenta tan katak Governu bele aprova Dekretu-Lei ruma hodi halo restrisaun/limitasaun bá ema nia direitu, liberdade no garantia fundamentál só bainhira iha uluk lai autorizasaun lejizlativa hosi Parlamentu Nasionál. Liuhosi Dekretu-Lei númeru 69/2022, loron 28 fulan-Setembru, Governu halo restrisaun/limitasaun bá membru PNTL sira-nia direitu bá traballu, sein iha uluk autorizasaun lejizlativa hosi Parlamentu Nasionál.
Advertisement
Bainhira orgaun ida ne’ebé laiha kompeténsia mak halo fali norma ruma ne’ebé mak la’ós pertense bá órgaun ne’e ninia kompeténsia, ida-ne’e tuir PDHJ katak organikamente inkonstitusionál. Tan ne’e, PDHJ husu bá Tribunál Rekursu atu deklara inkonstitusionalidade bá artigu 128 hosi Dekretu-Lei númeru 69/2022, loron 28 fulan-Setembru.
“Karik Tribunál Rekursu deklara inkonstitusionalidade bá artigu ne’ebé refere, artigu ne’e sei lakon ninia validade iha ita-nia ordenamentu jurídiku,” sita komunikadu PDHJ ne’ebé asina diretamente hosi Provedor PDHJ, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”.