Saúde

OMS Oferese Ai-moruk Item 121 bá Ministériu Saúde 

Published

on

Hatutan.com, (08 Fevereiru 2024), Díli—Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) oferese ai-moruk ho tipu emerjénsia lima hamutuk item 121 bá Ministeriu Saúde (MS).

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor Leste (TL), Arvind Mathur entrega ai-moruk Item 121 bá Ministériu Saúde reprezenta hosi Vise-Ministru Saúde ba Assuntu Operasionál no Hospitalizasaun, Flávio Brandão, iha edifísiu INFPM, Kampung Alor, Kinta (08/02/2024). Foto: Tomé da Silva.

Reprezentante OMS iha Timor Leste (TL), Arvind Mathur hateten, apoiu aimoruk ne’e nu’udár apoiu antisipasaun bá MS liu hosi Intitutu Nasionál Farmaseútika no Produsaun Medikamentus (INFPM) bá moras sarampo.

Lee Mós: Stoke Out Ai-Moruk Tanba Kompañia 22 Ne’ebé MS Kontrata iha 2022 La Fornese Ai-Moruk To’o Agora

“Timor Leste hetan ona sertifikadu katak livre sarampo. Maibé ita presiza halo antisipasaun tanba bainhira iha ona kazu ida, ne’e hatudu katak iha ona sinál outbreak no bele mosu,” Reprezentannte OMS hateten iha edifisiu INFPM, Kampung Alor, Kinta (08/02/2024).

Advertisement

Parte OMS orgullu tebes bele servisu hamutuk hodi fó apoiu MS  atu haforsa servisu INFPM, alende ne’e ai-moruk ne’ebé OMS apoiu la’ós de’it atu responde bá sarampo bele mós responde bá lakuna sira ne’ebé iha.

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor Leste (TL), Arvind Mathur. Foto: Tome da Silva.

OMS mós rekoñese katak, MS hasoru dezafiu kona-bá menus rekursu umanu, maibé OMs sei kontinua servisu ho MS ho apoiu pontu vokál hosi OMS nian ne’ebé estabelese iha kada munisipiu no bele garante katak servisu survelénsia iha munisipiu la’o di’ak tanba bazeia bá dadus moras hanesan isin katar no isin manas sempre relata hosi ekipa.

Iha biban ne’e Vise Ministru Saúde ba Assuntu Operasionál no Hospitalizasaun, Flávio Brandão apresia ho apoiu ne’ebé oferese hosi OMS hanesan oportunidade di’ak ida atu hametin servisu hamutuk.

Ho apoiu hosi OMS bele ajuda jere programa MS nian di’ak liu tán iha future, liuliu kona-bá planu rejionál sira ne’ebé mak MS halo ona.

“ida-ne’e nu’udÁr responsabilidade OMS nian oinsa fó suporta bainhira iha outbreak ruma hosi moras ne’e. Entaun, hosi ai-moruk ho ekipamentu médiku ne’ebé mak iha hanesan suporta rutina bá moras espesifiku ne’ebé iha,” Flávio Brandão esplika.

MS mós uza oportunidade ida-ne’e ba servisu rutina, nune’e mós halo servisu sira ne’ebé MS planea ona iha ospitál rejionál sira.

Advertisement

Ai-moruk ne’ebé oferese bá MS mak hanesan ai-moruk tipu emerjénsia iha oin lima mak hanesan ai-moruk vitais, ai-moruk ba salva moris, ai-moruk esensiál no seluk tán.

Jornalista: Leopoldina de Carvalho

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version