“Prevee katak, situasaun ne’e sei sai aat liután hosi fulan Maiu to’o Setembru 2024 durante tempu pos-kolleta, ne’ebé tuir tradisaun konsidera hanesan períodu ne’ebé diak liu tan hodi asesu ba ai-han. Xoke klimátiku tuir predisaun sei redús produsaun kolleta, ho estimasaun ema na’in 19,000 iha munisípiu neen mak hasoru tan menus seguransa ai-han ho total númeru ema iha kondisaun ai-han emerjénsia (IPC4) aumenta liu 22,000,” Hatutan.com sita iha komunikadu.
Advertisement
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, ne’ebé partisipa iha enkontru validasaun rezultadu IPC iha fulan Dezembru 2023 hateten katak, Análize IPC Agudu 2024 ne’e fornese rezultadu krusiál ba Governu hodi bele planeia apoiu ho alvu ba komunidade sira ne’ebé presiza asisténsia ai-han urjente, no hadi’ak seguransa ai-han en jerál.
“Ne’e duni, husu ba parte relevante sira tenke halo esforsu koletiva hodi implementa rekomendasaun sira hosi relatóriu refere,” nia hateten.
Prezidente INETL, I.P, Elias dos Santos Ferreira ne’ebé suporta validasaun IPC hatutan katak, haree ba inseguransa ai-han iha Timor-Leste, hahú ho komprensaun kona-ba problema ne’e nia lala’ok.
“Peskiza ida-ne’e sei ajuda ita atu implementa, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira iha rai laran ne’ebé servisu iha tempu naruk, asisténsia umanitária ne’ebé bazeia ba dadus ne’ebé liga kritériu vulnerabilidade komún,” nia dehan.
Hatán ba rezultadu hosi relatóriu ne’e, Diretora no Reprezentante PAM ba Timor-Leste, Alba Cecilia Garzon Olivares dehan, ho xoke klimátiku ne’ebé intensu no taxa inflasaun ne’ebé aas liu iha dékada ida nia laran, rezultadu ikus hosi Análize IPC ne’e halo klaru katak presiza halo asaun urjente agora atu evita estragu ne’ebé aat liután ba inseguransa ai-han iha Timor-Leste.
Advertisement
“PAM nafatin iha kompromisu atu servisu hamutuk ho Governu ho parseiru sira seluk hodi hamenus tendénsia ida ne’e no hametin sistema protesaun sosiál ne’ebé sensivel ba nutrisaun,” nia hateten.
Analiza IPC uza instrumentu no prosedimentu lubuk ida ne’ebé rekoñese internasionál hodi halo estimasaun bá situasaun inseguransa ai-han iha rai laran.
Análize ne’e hala’o ona hosi 23 Novembru to’o 4 Dezembru 2023 hosi Grupu Traballu Tékniku ida ne’ebé kompostu hosi reprezentante na’in 30 hosi Governu, Nasoins Unidas, no reprezentante ONG sira, ne’ebé fasilita hosi ko-fasilitadór sira PAM nian no kordenadór rejionál IPC nian, Simon Muhindi.
Organizasaun Nasoins Unidas bá Programa Ai-han Mundiál hanesan organizasaun umanitária boot liu iha mundu ne’ebé salva vida iha situasaun emerjénsia no uza asisténsia ai-han hodi harii dalan ida ba pás, estabilidade no prosperidade ba ema sira ne’ebé rekupera hosi konflitu, dezastre no impaktu hosi mudansa klimátika.