Profesóra kontratadu ida kumu-liman metin kontra desizaun ME Dulce de Jesus. Foto/Dok
Liuhosi deklarasaun polítika Bankada FRETILIN nian iha plenária PN, Tersa (26/03/2024), Bankada FRETILIN konsidera Governu ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão la tetu konsekuénsia bá estudante sira no prosesu aprendizajen bainhira hapara kontratu profesór kontratadu sira-nian.
Bankada FRETILIN konsidera, edukasaun no profesór sira sai xave importante bá prosesu apredizajen no forma sosiédade ne’ebé fó influénsia bá dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian.
Advertisement
“IX Governu konstitusionál hapara profesór kontratadu sira sem haree bá impaktu negativu ne’ebé fó direitamente bá estudante sira,” membru PN hosi Bankada FRETILIN, Helana Martins haktuir deklarasaun politíka Bankada FRETILIN nian.
Bankada FRETILIN sempre kestiona no bolu atensaun ba IX Governu konstitusionál no mós bá Ministra Edukasaun Dulce de Jesus haree no tetu didi’ak bainhira foti desizaun ruma atu hapara kontratu profesór kontratadu sira-ne’e nian..
“Agora pengunta mak ne’e, tinan ida-ne’e Ministériu Edukasaun kumpri duni kalendáriu bá ezame primeiru períodu ka lae? Seraké estudante iha eskola balun nei profesór ida de’it mak tama hodi hanorin ne’e atu rezolve oinsá,” Nia haktuir.
Polémika ne’ebé durante ne’e akontese Bankada FRETILIN nota katak, desizaun Ministra Edukasaun nakonu ho asuntu polítiku hodi la sériu rezolve problema profesór kontratadu sira-nian.
Advertisement
Iha VIII Governu konstituisionál altera dekretu lei númeru 23/2010 hodi hamosu dekretu lei númeru 31/2023, kona-bá rejime espesiál, Bankada FRETILIN haree katak dekretu lei númeru 31/2023 ne’e loke dalan atu rezolve problema profesór voluntáriu sira ne’ebé hanorin durante tinan barak ona. Maibé, saidá mak akontese IX Governu laiha polítika kontinuidade.
Xanana afirma problema mak regra atu ba tama nu’udár funsionáriu kazuál ka kontratadu tenke tuir regra la’ós hatama de’it no Governu ida ne’e tama funsionáriu kazuál ne’e millar no iha Gabinete Primeiru Ministru rasik ha’u husu imi halo saida, hatan dehan la hatene no bolu mai atu funsionáriu iha ne’e.