Nasionál

“Futuru Líder bá ASEAN” Sinál Kompromisu TL Nia Integrasaun Rejionál

Published

on

Hatutan.com, (03 Abríl 2024), Díli-Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera, programa ho tema “Futuru Líder Bá ASEAN” ne’ebe organiza hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) sai nu’udár sinál ida hosi kompromisu Timor-Leste nia integrasaun bá organizasaun rejionál Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) iha tinan 2025.

Lee mós: Sekretáriu Jerál ASEAN Halo Enkontru ho Membru Governu TL

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Sekrétariu Jerál ASEAN kaer-liman no kumprimenta partisipante sira iha programa ho tema “Futuru Líder Bá ASEAN” . Foto/Elio dos Santos da Costa

Xefe Governu Xanana Gusmão hato’o konsiderasaun ida-ne’e durante nia diskursu seremónia lansamentu programa ho tema “Futuru Líder Bá ASEAN” iha Díli, Kuarta (03/04/2024).  Xanana Gusmão kontente tebes hodi simu timoroan feto no mane sira hamutuk na’in-100 ne’ebé selesionadu iha lansamentu Programa Lideransa Futuru Timor-Leste nian bá ASEAN.

“Programa ida-ne’e nu’udár sinál ida bá ita-nia kompromisu bá integrasaun rejionál no  kooperasaun, no ida-ne’e sai hanesan pasu importante ida iha ita-nia viájen bá  dezenvolvimentu nasionál,” Xanana hateten.

Advertisement

Xanana dehan, dezenvolvimentu Timor-Leste nian depende liu fali uluk bá TL ninia rekursu umanu no empoderamentu bá Timoroan potensialidade umanu. Tanba ne’e, Governu investe hela iha jerasaun lideransa sira tuir mai.

Governu Konstitusionál da-9 identifika ona dezenvolvimentu umanu no kapitál sosiál nu’udár área prióridade bá investimentu, hamutuk ho ekonómia diversifikasaun, dezenvolvimentu infraestrutura, no governasaun di’ak.

Xanana afirma, Governu iha kompromisu atu kria oportunidade sira ne’ebé permite foin-sa’e sira atu kumpre sira-nia potensiál no governu halo asaun konkretu. Orsamentu anuál tinan ida-ne’e aumenta fundus iha setór edukasaun atu nune’e bele hadi’a kualidade edukasaun iha nível hotu-hotu.

Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, ne’ebé estabelese iha tinan 2011, mak kontinua finansia edukasaun no formasaun profisionál bazeia bá iha fatin ne’ebé presiza liu. Nune’e,

PM Xanana fiar katak investimentu iha lideransa sira iha futuru sei ajuda di’ak liután País ida-ne’e, hodi halo navigasaun bá dezafiu globál sira, nune’e mós promove inovasaun no kontribui bá futuru sustentável no prósperu,” Xanana tenik.

Advertisement

Futuru Líder sira bá programa ASEAN,  Xanana tenik, mak dalan ida-ne’ebé Governu investe iha ninia lideransa, tanba governu buka atu integra liután iha TL ninia rejiaun.

“Ami agradese tebes bá ita-boot sira-nia vizita nu’udár demonstrasaun bá apoiu ASEAN nian bá Timor-Leste nia viájen bá membru ASEAN. Obrigadu barak bá ita-boot sira ne’ebé hamutuk ho ami no ita-boot sira-nia matadalan no konsellu,” Xanana agradese.

Xanana mós bele rekoñese membru Governu sira, sira-nia kolega sira iha área ne’e. Korpu Diplomátiku, reprezentante sira hosi setór privádu internasionál, Ajénsia, sosiedade sivíl no akadémiku. La’os ne’e de’it, nia mós rekoñese no kongratula bá primeiru koordenasaun Partisipante sira iha programa Timor-Leste Futuru Líder sira bá ASEAN.

“Imi-nia selesaun bá programa ne’e mak hanesan investimentu iha imi-nia futuru, no iha ita-nia nasaun nia futuru. Dezenvolve lideransa jerasaun tuir mai ne’e importante tebes bá nasaun hotu-hotu. Ida ne’e partikularmente importante bá Timor-Leste tanba ita hahú ona ita-nia Preparasaun finál atu tama bá ASEAN. Parabéns no sorte di’ak. Obrigadu!,” hateten Xanana Gusmão.

Vise Ministra bá asuntu ASEAN, Milena Rangel, esplika, lansamentu programa “Futuru Líder Bá ASEAN” ida ne’e, preparasaun ida atu guia futuru lider timor-leste nian, komu iha prosesu adezaun bá ASEAN, TL hakarak uza momentu ida ne’e, atu prepara duni ninia rekurus umanus, investimentu iha kapitál umanu, para nune’e asegura TL nia integrasaun rejionál.

Advertisement

La’ós de’it preparasaun atu responde de’it bá reteiru, maibé, Governu mós prepara ninia ema para aban-bain rua bele engage ho rejiaun ho sectorial body sira ne’ebé mak eziste iha ASEAN, no sira maka futuru nasaun nian.

Investimentu bá sira, ida ne’e maka programa importante tebtebes iha IX Governu konstitusionál. Ne’ebé, investimentu bá ita-nia kapitál umanu nu’udár ita-nia futuru líder sira, para bele aban bain-rua responde bá ita nia ajenda dezenvolvimentu nasionál, no mós responde bá ita nia integrasaun rejionál,” Milena Rangel hateten.

Tuir planu MNEK nian, kada tinan sei organiza nafatin programa ne’ebé mak hanesan, tanba buat ida investimentu bá kapitál umanu ne’e prosesu ida tenke kontinua, la para, nune’e bele eleva kapasidade lideransa futuru líder sira Timoroan nian.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version