Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli— Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento no Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão abertura paviliaun Timor-Leste iha esposizasaun Arte Internasionál ba dala-60, ne’ebé hala’o iha sidade Biennale de Venice-Italia.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento no Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão abertura paviliaun Timor-Leste iha esposizasaun Arte Internasionál ba dala-60, ne’ebé hala’o iha sidade Biennale de Venice-Italia, (19/04/2024). Foto: Média PM.
Esposizasaun mundiál ne’e hala’o durante fulan hitu, Abril too Novembru 2024, partisipa hosi nasaun 90 no Timor-Leste hola parte hodi promove mòs obra arte konteporánea oin-oin no lansa mós filme “Kiss and Don’t Tell” (Rei, Mais Labele Ko’alia),ne’ebé prepara hosi Artista, Maria Madeira no apoia hosi Kuradora Professora, Natalie King no ekipa produtor filme hosi Austrália, Artista Timor-oan, Alfeu Pereira no pintór sira hosi Grupu Arte Moris no Fundasaun Alola.
Serimónia ne’e marka prezensa hosi turista atus no Timor-oan sira hamutuk ho Embaixadora Timor-Leste bá Estadu Sidade Vaticano, Chloé Silvia Tilman Dindo no Embaixadór Timor-Leste iha Brusselas, Jorge Trindade Camões no baikaka importante seluk tan.
Advertisement
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão agradese tebes pela primeiraves Timor-Leste marka prezensa iha espozisaun mundiál ho nasaun 90 hodi aprezenta obra arte konteporánea oin-oin no Timor-Leste envolve hodi aprezenta mós filme Kiss and Don’t Tell hola parte iha istória luta feto Timor-Leste nian.
PM dehan, abertura paviliaun dahuluk Timor-Leste nian iha La Biennale Venezia, oportunidade ida-ne’e hanesan ondra espesiál hodi mai partisipa no ofisialmente loke espozisaun dahuluk Timor-Leste nian iha ne’e.
Tinan rua nulu resin lima depois de povu Timor Leste fó votus no manan referendum liu hosi konsulta populár ne’ebé hetan apoiu hosi Nasaun Unidas (ONU) hodi atinje Timor-Leste ninia independénsia, povu Timor-Leste orgullu atu bele partisipa bá dala uluk iha serimónia arte vizuál dahuluk iha mundu.
Xanana ko’alia katak, povu Timor-Leste nia luta bá independénsia lori tempu naruk no difísil. Maski nune’e, povu ne’e sei labele hetan liberdade bainhira laiha sentimentu nasionalizmu ne’ebé forte.
Diferensa kultura mak unifika povu Timor-Leste durante luta bá independénsia no alimenta povu nia mehi bá harii liberdade.
Desde independénsia, Primeiru Ministru hatutan, kultura no istória povu Timor-Leste sai ona parte integradu hosi esforsu bá konstrusaun pás no konstrusaun dezenvolvimentu.
Eis Prezidente Repúblika ne’e dehan, povu Timor-Leste hakarak atu hatutan ninia kultura ne’ebé riku no bele apoia povu ida ne’e ninia indústria turizmu, bele mós hamosu kampu traballu bá povu ida-ne’e.
Xanana Gusmão hakarak kongratula Komisionáriu Venice Biennale bá dahuluk, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão ho nia ekipa ne’ebé servisu makaas hodi konsege lori Timor-Leste partisipa iha la Biennale di Venezia sai realidade ida ne’ebé furak.
Nia mós hakarak hato’o parabéns bá Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nélio Isaac Sarmento bá nia apoiu espsozisaun Timor-Leste nian.
Maski ida-ne’e hanesan esperiénsia dahuluk bá Timor Leste atu partisipa iha la Biennale di Venezia, maibé nafatin ansiozu ho espozisaun sira tuir-mai iha futuru atu bele selebra nasaun no istória TL ho mundu.
Advertisement
Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão hato’o agradese ba konfiansa hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hodi fó fiar ba ekipa hodi koopera ho artista Timoroan no Kuradora Professora, Natalie King no ekipa halo preparasaun too lansamentu.
Sekretariu Estadu Jorge promete durante fulan hitu sei hamorin naran Timor-Leste iha expozisaun internasionál no buka aprende mòs esperensia rai seluk nian hodi kontribui promove arte no kultura iha Timor-Leste bele dezenvolve ho diak liután ba futuru.
Nia dehan, servisu hotu ekipa hala’o hetan apoia makas hosi Kuratora nomos Editora, Profesor Natalie King ne’ebé iha esprensia di’ak tebes hodi lidera Paviliaun Nasionál Austrália no Nova Zelandia no fahe mós esprensia ba Timor-Leste hamutuk ho Dezeñu Grafiku, Andy Warren no ekipa tomak ne’ebé hatudu rezultadu servisu furak.
Sekretariu Estadu Jorge hatutan, Governu Timor-Leste hili Maria Madeira nu’udar artista Timor-oa ne’ebé iha esprensia hodi fahe ninia istória ba mundu.
Advertisement
Filme dokumentasaun ne’ebé Maria halo suport masimu hosi belun di’ak Timor-Leste, Peter Mc Mullin no Autor Produtor Filme, Robert Connolly no Sinematografer Alex Cardy.
Iha fatin hanesan, Astista Maria Madeira sente orgullu bele hetan konfiansa hosi governu hodi promove Timor-Leste nian obra no filme Kiss and Don’t Tell hodi kompete ho artista, pintor no kuraradora hosi nasaun 0in-oin.
Iha lansamentu ne’e, Maria Madeira halo mós aprezentasaun teatru hosi istória ne’ebé nia rasik enfrenta, hafoin Timor-oan vota ba ukun rasik-aan hosi Indonézia iha tinan 1999, Artista Maria Madeira toba iha kuartu ida ho markas kór oi-oin neʼebé hafutar didin lolon aas to’o ain-tuur, hanesan ho noda batom no noda sira seluk.
Durante okupasaun Indonezia (1975-1999) ema obriga feto Timoroan sira uza batom (ka pinta ibun), hakne’ak no rei didin-lolon. Maria Madeira toba hale’u ho impresaun (ka sinál) hirak-ne’ebé bele haree klaru tebes hosi noda batom rihun ba rihun, noda nakonu ho susar no terus boot Susar no terus restu ne’ebé rai nonook hela, mak obriga Maria Madeira haktuir hikas feto Timor-oan sira-nia istória ne’ebé subar-metin no haluha lakon.
Advertisement
Iha aprezentasaun ho sentimentu emosinal ho matawen sulin ho ema barak prezensa no nia hare, Maria Madeira fò omenajen ba feto anónima sira ne’ebé terus boot ne’e, iha ninia instalasaun site-specífic, boot tebe-tebes, Kiss and Don’t Tell. Wainhira nia habokon didin-lolon ho tinta no malus been, ne’ebe hanesan ho raan, no sai malorek liután họ tonalidade (ka kór) antiséptiku mean-tuan, ne’e katak Maria temi hela kanek ho susar oi-oin.
Nia utiliza materiál lokal nanesan rai-mean hosi nia knua Ermera kahur bo futus, tais tadisionál Timór nian Maria tau hamutuk knaar fato nian ho kompozisaun pintura hodi hatutan tempu sira ho aban-bainrua, no bainhira halo nune’ e no haktuir istória ne ebé importante tebes liman fatin hosi nia bei-ala feto sira kuda metin hela iha obra ne’e.
Expozisaun konjuntu Maria Madeira nian, Kiss and don’t Tell iha paviliaun dahuluk Timor-Leste nian iha 60° Bienal Veneza, hanesan orgullu boot ida, politiku no poétiku.
Kiss and Don’t Tell kompostu husi komponente haat: Instalasaun pintura ida ne’ebé boot tebe-tebes, video performativu, intervensaun ida ho markas batom iha janela galleria no aprezentasaun au-vivu (ka diretu) ne’ebé halo kompletu sikulu pintura durante loron abertura. Ho laran nakonu ho susar no terus, Maria kose rai mean hosi nia rai moris-fatin iha Timor-Leste ba tais, kanvas no rai, hodi hafalun tomak instalasaun performativa ne’e ho susar no memórias.
Maria Madeira nia-moris no prátika artísta nakait ba malu ho laloran dezafius Timoroan tomak nian. Ninia istória rasik kona-ba fatin no muda ba fatin seluk, sasin, rekordasoens, viajens, loron despedida no selun tan, nu’udar ezisténsia peripatétika (katak moris la’e lemo rai).
Advertisement
Nia selebrasaun expozisaun ba dala-60 iha Bienali Veneza ne’e ho Kiss and Don’t Tell nu’udár buat ida ne’ebé fó hanoin maka’as ba ita katak haktuir-histórias no belun malu bele halo ita haree malu di’ak no mós ita nia komunidade nu’udar asaun fraternidade umana.
Entretantu, iha oportunidade ne’e, Primeiru-Minitru no delegasaun membru governu hala’o mós vizita ba sentru esposizasaun Arte Internasionál Biennale de Venice-Italia ne’ebé envolve nasaun 90 hosi hatudu no promove sira nia obra arte konteporánea oin-oin.
Xefe Governu hala’o mós vizita ba paviliaun ba nasaun, Portugál, Austrália, Amerika, Italia, Afrika no nasaun seluk tan hodi kompras mós livru no pintura no artejenatu arte konteporánea balun.