Série palestra ida ne’e hanesan plataforma importante ida atu diskute dezafiu ekonómiku no oportunidade sira ne’ebé ita-nia nasaun hasoru. Liuhusi halibur ofisiál governu sira, Korpu Diplomátiku, parseiru dezenvolvimentu sira, ONG, akadémiku, no lider emprezariál sira, ita bele kolabora hamutuk hodi harii ekonomia ida-ne’ebé reziliente no diversifika liu bá ita-nia nasaun.
Palestra Prezidensiál Seria da-III nu’uáar parte ida husi Prezidente nia kompromisu atu promove diálogu no kolaborasaun kona-ba kestaun xave sira ne’ebé afeta dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Rezultadu husi diskusaun ne’e sei informa rekomendasaun polítika no kolaborasaun sira iha futuru ho objetivu atu promove kreximentu ekonómiku sustentável no diversifikasaun iha nasaun ne’e.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha nia entrevista hateteniImportante tebetebes, Timor-Leste sempre buka ko’alia kona-bá ekonomia, ideia, rona Governu no rona matenek na’in sira, tanba iha konferénsia polítika, reuniaun polítika oin-oin, maibé atu ko’alia kona-ba ekonomia mak menus.
Nia afirma klaru la’ós ko’alia de’it atu hare mós oinsá setór privadu, Governu, instituisaun bankária rona informasaun sira husi BCTL, rona husi governu saida mak bele halo liu tan atu aselera diversifikasaun ita nia ekonomia.
Advertisement
“Ita ko’alia kona-ba diversifikasaun tinan 20 ona, maibé buat barak ne’ebé bele halo iha rai laran atu hatún importasaun ita seidauk halo, ida mak ha’u hatete beibeik agrikultura, ita bele prodús hahán hotu-hotu ne’ebé ita konsumu ne’e osan lubuk ida mak hela iha rai laran. Ne’e lá’ós matéria ida komplikadu demais ne’e hanesan ABC elementár ne’e mak ha’u nia mensajen liuliu importante mak ida ne’e tau matan ba agrikultura rurál, tau matan ba kafé ne’e importante tebetebes neineik ita sei bele lakon kafé, bele sai hanesan ki’ik-oan liu,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
Volume esportasaun, osan kafé tama ne’e menus tempu Portugés tinan-50 liubá. Buat barak ligadu ekonomia hanesan estrada nasionál, rurál, eletrisidade ligadu ho ekonomia.
Bainhira ko’alia kona-ba ekonomia iha mundu importante tebe-tebes, mak estrada, eletrisidade maibé kuandu estrada, eletrisidade karun ba setór privadu ne’e susar hanesan oho setór privadu. Ida fali juru bankária iha mundu hotu-hotu la’ós estadu mak empresta osan, la’ós estadu tau osan ba estadu, sistema bankária mak tau.
Maibé Timor-Leste nia úniku banku nasionál mak BNCTL nia kapitál ne’e ki’ik-oan loos, Governu devia tau osan maka’as bá BNCTL atu empresta osan bá setór privadu, maibé setór privadu ne’ebé iha agrikultura ka buat ne’ebé prodús ka halo produsaun ho funan ne’ebé kaman tebetebes, se lae, setór privadu lubuk ida arraska.
To’o agora seidauk iha solusaun ida ba setór bankária. Tanba banku mós ta’uk laiha protesaun bá sira nia empréstimu,Hgovernu bele halo.
Advertisement
Prezidente BCTL, Hélder Lopes hateten ohin partilla informasaun kona-bá Timor-Leste nia progresu dezenvolvimentu iha área ekonomia, no dezafiu ne’ebé sei iha no prioridade estratéjiku sira ne’ebé Governu trasa ona, para tau esforsu hamutuk hodi implementa estratéjia ida-ne’e, hodi resolve problema no dezafiu ne’ebé iha, depois atinje alvu dezenvolvimentu, liu-liu alvu kreximentu ekonomiku ne’ebé trasa ona.
Tanba ne’e mak ohin, Prezidente Repúblika halo sesaun ka konferénsia ida-ne’e importante tebes-tebes, liu-liu BCTL iha oportunidade hodi partilla informasaun ne’e bá entidade relevante sira, liu-liu bá Governu no mós parseiru dezenvolvimentu sira, atu sira iha koñesimentu sobre situasaun atuál, halo nusa mak bele servisu hamutuk hodi resolve no hodi dezenvolve Timor nia ekonomia.
“Ita-nia ekonomia krexe, mais alvu ne’ebé ita trasa mos boot, ezemplu kreximentu ekonomiku ita hakarak sa’e bâ 5%, no iha tinan 2023, ita nia kreximentu ekonómiku ne’e iha 2.3%, entaun kestaun atu atinje alvu ne’ebé iha, mak ita sei diskute ho parte relevante no Governu rasik,” Hélder Lopes hateten.
Nia dehan, ko’alia kona-bá inflasaun, ne’e mak hanesan kontrola presu, presu ne’e presiza kontrola, tanba presu sa’e bele afeta bá ema nia kapasidade de kompras, hatún nia nivel kompetividade ho nasaun seluk intermu atrai investor sira mai. Tanba ne’e, tenke hatene saida mak kontribui bá infrasaun, kuandu folin foos mak sa’e, ne’e inflasaun sa’e kedas, tanba ne’e folin foos sa’e no inflasaun kedas, tamba Timor-Leste importa foos husi rai-liur mak barak, la hanoin atu hasae ka eleva kapasidade produsaun foos iha rai-laran, hodi nune’e kuandu foos foli sa’e iha rai-liur karik, pelu menus produsaun rai-laran mós iha, depois bele kontrola inflasaun iha rai-laran.
“Ha’u hanoin esforsu ne’e, governu halo daudaun, mais ita hanesan kontinu fó hanoin ka fó informasaun bá malu ho dadus sira ne’ebé iha, atu nune’e ita-nia na’i-ulun sira, liu-liu husi parte Governu no parseiru sira no setor privadu sira bele kontinua servisu hamutuk hodi rezolve,” Nia subliña.
Advertisement
Partisipa iha diskusaun no Palestra Prezidensiál 2024 série da-III kona-bá “Diversifikasaun Ekonómika ba Dezenvolvimentu Sustentável,” ne’e Setór Privadu Nasional, Membru Governu sira, Diplomata no ajénsia dezenvolvimentu sira nasionál no internasionál inklui akademista no sosiedade sivil sira Timor-Leste.