MSSI Lansa Padraun Prosedimentu Operasionál Jestaun Protesaun Labarik no Proteze Vítima Violénsia Bazeia bá Jéneru, Kinta (18/07/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Serimónia lansamentu ne’e hala’o iha otél Novo Turizmu, Kinta (18/07/2024) no hetan apoiu husi Governu Austrália ho UNICEF hodi oferese laptop ba MSSI.
Ministra MSSI, Veronica das Dores hateten lansamentu padraun rua ne’e; ida ba protesaun labarik no ida seluk ba violénsia bazeia ba jéneru atu bele iha fatin ne’ebé seguru bá vítima sira violénsia bazeia ba jéneru no violénsia bá labarik sira.
Advertisement
MSSI próteze ka tau matan hela bá labarik sira ne’ebe deskoñesidu kuaze 30-resin signifika katak ne’e sira sai vítima. Nune’e, padraun rua ne’e buka tulun ema sira ne’ebe sai vítima iha nia moris tanbasá ema nia konsiénsia la hanesan tanba balu hanoin uluk mak halo no balu lae halo uluk mak hanoin ikus.
Ministra Veronica das Dores husu ba hotu-hotu tenke servisu hamutuk ho Governu no Estadu atu hadia’ neneik problema sira ne’e iha rai ida ne’e no husu bá feto-maluk ho mane-maluk sira labele soe bebé tanba nia la iha sala se hakiak fulan-sia (9) iha knotak laran bainhira sira moris mai soe sira sein pekadu tanba ne’e nu’udar umanu tenke uza konsiénsia hodi asegura prezensa umanu ida iha mundu ida ne’e.
Iha fatin hanesan reprezentante Pás Fundu Nasoins Unidas ba Labarik (UNICEF, sigla Ingles) Timor-Leste, Petrizia Digiovanni ksolok no onra boot ba hodi reprezenta UNICEF lansa Padraun Prosedimentu Operasionál (PPO) importante rua, ida foka ba jestaun kazu ba protesaun labarik no joven ba tipu violénsia hotu – hotu inklui violénsia bazeia ba jéneru iha ámbitu regular no emerjénsia ka umanitária.
PPO ida-ne’e harii no esforsu iha pasadu hodi hametin sistema protesaun labarik no foku primeiru mak atu fornese orientasaun pasu ba pasu ba Governu no autór protesaun labarik hodi fornese jestaun ba kazu ne’ebe efetvu no apropriadu ba protesaun labarik no joven.
“Ha’u mos haksolok hodi haree PPO ida-ne’e lansa hamutuk ho PPO kona-bá violénsia bazeia ba jéneru hasoru adultu sira iha interasaun besik entre violénsia hasoru labarik no violénsia hasoru feto nune’e importante atu garante katak prosesu sira-ne e hotu iha koordenasaun di’ak. Ha’u mós haksolok ohin UNICEF entrega laptop 36 no printer rua ba MSSI hodi harii kapasidade ofisial protesaun labarik sira,” Petrizia Digiovanni hateten.
Advertisement
Pontu fokál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) no departamentu protesaun labarik atu utiliza Primeiru teknolojia avansadu sistema jestaun kazu dijitál ne’ebé mak adopta iha inísiu tinan ida-ne’e, hanesan nasaun ba baze importante ba nia pratika nasionál protesaun labarik, inklui durante emerjénsia ba labarik sira, komunidade iha uma no mós iha instituisaun kuidadu alternativu ho ida-ne’e. Timor-Leste nu’udar nasaun ba 59 globalmente no ba dala-6 iha rejiaun ASEAN ne’ebe uza primeiru.
UNICEF entrega laptop bá MSSI. Foto/Elio dos Santos da Costa
Interesante ida-ne’e hatudu katak medida nasaun nian la’ós indikasaun ba saida mak nia bele alkansa, maibé Timor-Leste nia integrasaun ba utiliza primeiru mak lansamentu ne’ebe lais liu iha rejiaun ( ida ne’ebé lais liu globalmente iha kontextu dezenvolvimentu).
UNICEF iha kompromisu atu kontinua apoiu MSSI hodi operasionaliza ida-ne’e no servisu ba melloramentu ruma atu nesesita iha sistema ne’e mak ohin loron entrega komputadór hirak ne’e nu’udár parte ida katak apoiu.
“Ha’u husu forsa servisu na’in sosiál atu aproveita di’ak PPO atu asegura katak la presiza iha labarik ida atu husik hela iha kotuk,” Petrizia Digiovanni hateten.
Iha fatin hanesan Terminal Aerodrome Forecast (TAF) Reprezentante Fundasaun Ázia iha Timor-Leste, Hector Salazar Salame Country hateten liu husi programa Nabilan orgullu tebes bele servisu hamutuk ho MSSI hodi kontinua fó apoiu no haforsa asisténsia ba feto no labarik sira ne’ebé mak esperiénsia violénsia.
Fundasaun Ázia Programa Nabilan bele suporta, kolabora no hakat hamutuk ho MSSI hodi hato’o atualizasaun ba “Padraun Prosedimentu Operasionál kona-bá jestaun no koordenasaun hodi suporta vítima violénsia bazeia ba jéneru.
Advertisement
Iha atualizasaun ba padraun ne’e, hakat husi konsultasaun ho parseiru xave sira, no halo atualizasaun ba pontu importante balun, bazeia ba lakuna ne’ebe identifika durante fornese asisténsia ba vítima sira.
Atualizasaun ba padraun ne’e mak iha terminolojia sira, prinsípiu servisu atendimentu ba vítima, etapa jestaun kazu liuliu iha mekanizmu re-insersaun, matadalan avaliasaun risku, servisu atendimentu ho inkluzivu no mekanizmu koordenasaun.
Padraun ida-ne’e krusiál tebes ba fornesedór servisu sosiál sira, liu-liu ba Pontu fokál, tékniku sosiál no mós membru rede referral sira hotu, atu banati tuir hodi asegura hala’o jestaun kazu ho efetivu, haforsa koordenasaun entre rede referral sira hotu, no mós fornese asisténsia ba vítima sira ho dignu no inkluzivu liu tan.
TAF espera katak Padraun ida-ne’e la’ós sai hanesan dokumentu de’it, maibé bele sai padraun ida ne’ebe moris, no guia ema hotu atu servisu ho di’ak liu tan.