Internasionál

Tinan 25 WFP, Hosi Apoiu Umanitáriu bá Dezenvolvimentu Sustentável iha TL

Published

on

Hatutan.com, (18 Jullu 2024), Díli—Programa Ai-han Mundiál ka World Food Programme (WFP) kompleta tinan 25 bá nia prezensa iha Timor-Leste (TL) no mós halo inaugurasaun eskritóriu nasionál foun iha resintu Pateo, Colmera, Dili, kuarta (17/07/2024).

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta partisipa iha komemorasaun prezensa tinan 25 Programa Ai-han Mundiál ka World Food Programme (WFP) iha Timor-Leste (TL) no mós halo inaugurasaun bá eskritóriu nasionál foun iha resintu Pateo, Colmera, Dili, kuarta (17/07/2024). Foto: WFP.

Iha sentidu ida-ne’e, importante tebes bá WFP iha Timor-Leste tanba durante tinan 25, evolui hosi providénsia assistênsia umanitáriu emerjgénsia bá promosaun dezenvolvimentu naruk, nutrisaun, seguransa ai-han, no inisiativas protesaun sosiál ne’ebé kompromentida hodi apoia Timor-Leste nian diresaun ba zero hamlaha.

Lee Mós: TL-WFP Oferese Ai-han bá Afetadu El Niño Na’in-18.600

Hosi Apoiu Emerjénsia bá Harii Reziliénsia

WFP tama Timor-Leste iha 1999, hahú fornese ai-han emerjénsia bá ema ne’ebé dezlokadu Internamentu (IDPs) durante krizi tuir referendu atu independénsia hosi Indonézia.

Advertisement

Ne’e nu’udár WFP nia parte hosi “Salva Moris” no hosi 2003, WFP kontinua foka bá esforsu atu estabiliza komunidade sira no prevene deteriorasaun seguransa ai-han hodi fornese aihan essensiál ba ema ne’ebé afeta hosi dezastre naturais anuál sira hanesan rai-maran iha krizi El Niño 2016, pandemia COVID-19 iha 2020, no inundasaun boot sira iha 2021.

Muda Moris

WFP kontinuamente adapta ba mudansa Timor-Leste ninian nesesidade sira. Abordajen dupla “Halo Moris” no “Muda Moris” alinha ho Programa Governu Timor-Leste, nia objetivu nasionál sira no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável Nasoens Unidas, partikularmente SDG2: Halakon Hamlaha no Malnutrisaun.

Hosi 2004, WFP nia perioridade muda ba Hahán Eskola, Saúde Inan no Oan, no Preparasaun no Reposta ba Emerjénsia. Entre 2008 no 2013, WFP lidera Programa Ai-han Eskola tuir pedidu Governu Timor-Leste, asegura labarik vulnerável sira simu hahán ne’ebé nutritivu. Programa ne’e responde ba malnutrisaun labarik sira no estimula atendénsia no retensaun eskola.

Iha tempu hanesan, WFP mos fornese augmentasaun lojístika no dezenvolvimentu kapasidade ba Governu Timor-Leste, hodi muda fokus hosi assistênsia ai-han ba dezenvolvimentu kapasidade no suporta tekniku iha área kritiku hanesan jestun korrente fornesimentu.

Inisiativa hirak ne’e hotu hodi “Muda Moris”, atu konstrui futuru ne’ebé reziliente no nutrisionálmente seguru hosi baze, atu fokus ba problema ne’e nia hun, hodi konstrui modelu ne’ebé sustentável ba moris povu Timor-Leste.

Advertisement

Hateke ba oin

Hosi 2014, rekonhese nesesidade abordajen holístiku ba seguransa ai-han, ami-nia Programa Suporta Nasionál graduatemente extende nia mandatu hodi inklui programa dezenvolvimentu sira.

Inisiativa ai-han iha eskola ne’ebé WFP kolabora ho Ministériu Edukasaun no sira seluk garante katak labarik sira simu ai-han nutritivu no enerjia atu aprende no fokus ba sira nia edukasaun.

“Investe iha jerasaun oin mai, jerasaun lider sira oin mai, ami fo fundamentu ba futuru ne’ebé di’ak liu,” Reprezentante WFP iha TL, Cecilia Garzon hateten iha inaugurasaun eskritóriu nasionál.

Inisiativa “Muda Moris” involve dezenvolvimentu kapasidade atu apoiu saúde no nutrisaun, sistema ai-han lokal, no fortalese korrente fornesimentu sira.

Advertisement

WFP nia servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi ajuda hamenus malnutrisaun no raes badak, liuhosi investe iha modelu dezenvolvimentu lokal ne’ebé envolve programa ai-han iha eskola ne’ebé produs lokalmenete, la’ós deit serve ba eskola maibé mos iha ligasaun ho setór agrikultura no komérsiu no apoiu dezenvolvimentu cadeia de valór reziliente tanba dezafiu mudansa klimátika sira.

Inseguransa ai-han no dependénsia ba importasaun tanba kapasidade produz internu ne’ebé la sufisiente lidera prevelensia malnutrisaun entre feto no labarik sira iha TimorLeste, ne’ebé nafatin sai dezafiu boot iha saúde publiku no lidera hasa’e nivel raes badak iha labarik sira, ne’ebé agora dadauk  iha populasaun pursentu 47.

Hadi’a Lakuna ho Protesaun Sosiál

Agora dadauk, WFP kolabora ho Governu Timor-Leste hodi establisesistema protesaun sosiál ne’ebé reziliente liu, hodi konstrui reziliénsia entre populasaun vulnerável sira hodi fornese suporta ne’ebé espesífiku no promove autosufisiénsia.

WFP nia suporta Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) ho projetu pilotu ne’ebé fornese transferénsia baze ba osan no suporta nutrisaun iha loron 1000 primeiru hosi “kabun laran – to’o mate” siklu moris tarjetu, ba sidadaun Timor-Leste sira ne’ebé vulnerável liu, partikularmente Inan isin-ruano Feto fo-susu ho sira nia bebe ne’ebé iha idade 2 ba kraik, hodi empodera komunidade ho saúde di’ak, hodi supera sira nia dezafiu no prospera durante sira nia vida moris.

Cecilia Garzon mos hatete katak aniversáriu tinan 25 ne’e la’ós deit komemorasaun ba WFP  nia loron ba loron pasadu maibé mos selebrasaun ba futuru kolektivu WFP.

Advertisement

Ne’e momentu atu refleta ba viajen remarkable ida ne’ebé marka ho reziliénsia, kooperasaun, no komitmentu ne’ebé inkondisional ba ema Timor-Leste.

Iha tempu halo selebrasaun, WFP mos kontinua hamutuk ho nia misaun atu apoiu Governu Timor-Leste hodi hadi’a futuru ne’ebé di’ak liu.

WFP nia susesu sira sira sei la posivel sem kooperasaun no suporta hosi komunidade lokal, Governu Timor-Leste, doador no parseiru dedikadu sira.

“Susesu WFP nian ne’e mos susesu sira nian. WFP esperaa ba futuru ne’ebé di’ak liu ho susesu sira barak seluk iha future,” nia hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version