C-CAT mak halo kooperasaun ho EIF sai hanesan doadór hodi fó projetu bee moos bá grupu hamutuk sia ne’ebé mak halo tanke hamutuk 33 iha munisipiu haat mak hanesan Aileu, Ermera, Manufahi no Ainaro.
Advertisement
Objetivu hosi dada bee moos ne’e atu halo prosesu bá kafe iha Timor-Leste sai kualidade di’ak tuir padraun internasionál.
La’ós de’it bá kafé, maibé IEF mós atu diversifika ekonomia iha área rurál mak hanesan kuda modo, halo kolam ikan no eleva saúde bá saneamentu ho ijene.
Oras ne’e daudaun membru C-CAT iha aldeia Laclo hamutuk 120 hahú iha 2022 to’o agora no Orsamentu ne’ebé IEF aloka ba projetu hirak ne’e hamutuk $38.000.
Delegasaun hosi Jenebra hanesan mós diretór ezekutivu EIF, Ratnakar Adhikari agradese boot tebes bá komunidade aldeia Laclo tanba simu informasaun lubuk ida ne’ebé iha duni impaktu no lori rezultadu di’ak ba komunidade nia moris.
“Ita boot sira nia esforsu maski iha obstákulu barak komesa hosi Covid-19 no sira seluk, maibé ita boot sira servisu duni to’o ohin loron ita hotu-hotu hare ona nia rezultadu,” Ratnakar Adhikari hateten bainhira hamutuk ho reprezentante MKAE hala’o vizita iha Laclo, kuarta (17/07/2024).
Advertisement
Iha momentu ne’ebé IEF nia projetu ne’e implementa iha nasaun rua, ida maka iha Timor-Leste mak hanesan projetu kafé no segundu maka iha nasaun Etiopia sira produs ai-funan depois esporta bá iha Austrália.
“Ha’u orgullu tebes tanba prosesu inisiu C-CAT fa’an kafé ho kontainer ida de’it no agora fa’an to’o ona kontainer 10,” Ratnakar Adhikari espresa sentimentu orgullu.
Iha fatin hanesan reprezentante Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómika (MKAE), Jorge Rui de Carvalho Martins kontente tanba liu hosi projetu ne’e komunidade tama duni ona iha faze avansadu.
Tanba ne’e, lori Governu nia naran agradese bá esforsu sira ne’e no IEF hanesan motór ida no Governu mak dudu hosi kotuk hodi hamutuk lori povu ne’e la’o bá oin no MKAE sei esforsu tanba agora ekonomia iha baze ne’e sai prioridade IX Governu nian.
“Governu haree katak atividade ne’ebé IEF halo ne’e la’o ho di’ak tebes no susesu. Tanba ne’e, husu nafatin bá IEF atu kontinua no labele para. Maski iha difikuldade ruma presiza atu komunika bá malu hodi rezolve. Governu sei la taka matan atu suporta nafatin esforsu sira ne’e hotu,” nia hateten.
Advertisement
Iha fatin hanesan
Iha fatin hanesan Xefe Gabinete Administrasaun Aileu Gabriel Mendonça reprezenta Prezidente Autoridade Munisipiu Aileu agradese boot bá doadór sira liuliu bá IEF ne’ebé mak durante tinan tolu implementa ninia projetu iha Timor-Leste no konsege halo mudansa lubuk ida iha komunidade nia leet.
“Orgullu hamutuk ho benefisiáriu sira ne’ebé mak mai hosi programa IEF ne’ebé konsege dada bee moos bá komunidade uma kain 32 bele asesu ona. Ami agradese tebes ba ida ne’e,” Gabriel Mendonça hateten.
Xefe suku Liurai, Bendito Gomes hateten komunidade aldeia Laclo suku Liurai ne’e sira halerik duni bá bee moos no presiza tán buat barak atu hetan tulun hosi doador sira.
“Ohin tinan tolu ona IEF hamutuk nafatin ho komunidde Laclo hodi hasa’e produsaun kafé no lori povu bá moris di’ak. Ida-ne’e mak ita nia hakarak no ita presiza atu servisu,” Bendito Gomes dehan.
Advertisement
Xefi suku Liurai Husu ba parseiru sira atu kontinua kontribui nafatin ho lider komunitáriu sira iha baze tanba atu lori dezenvolvimentu bá povu presiza kolabora ho di’ak.
Aldeia Laclo iha populasaun 147 ho xefe familia 32 ne’ebé asesu ona bee moos ho tanke haat no torneira haat.
Suku Liurai iha ninia aldeia hamutuk ualu (8) ho nia uma-kain hamutuk 1.111.