Iluastrasaun kampaña kontra asédiu seksuál husi UN Women
Iha loron hanesan, vítima ho família mós bá hasoru malu ho Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres, hodi hato’o mós keixa no hafoin husi PDHJ vítima ho família sira bá hasoru mós parte J,US Jurídiku Sosiál atu bele akompaña vítima bá arrola kazu ne’e iha perante Lei.
Asédiu seksuál mak hahalok krime seksuál neʼebé ema halo la ho lisensa. Inklui book ka kona ema nia isin ka koʼalia lia-fuan neʼebé liga ho buat seksuál.
Maneira asédiu seksuál ne’ebé diretór ezekutivu ho inisiál “apa-boot” halo bá nia funsionária ne’e mak hakuak hosi kotuk halo vítima hakfodak no konsege hasé kedas tempu ne’ebá, telefone liuhusi WhatsApp kuaze kalan-kalan hodi husu atu hasoru malu iha otél ruma, inklui husu atu vítima lori nia karreta atu ba tula “apa-boot” hodi la’o halimar tiha no husu mós bele hakuak vítima iha tempu ne’ebé apropriadu kuandu hasoru-malu.
“Apa-boot” mós manda mensajen WhatsApp bá vítima atu nia bá tula sai bá han iha li’ur, inklui konvida atu hamutuk ho nia halo viajen servisu bá partisipa enkontru ida iha Bali-Indonézia.
Advertisement
Bá organizasaun FOKUPERS, PDHJ ho JU,S Jurídiku Sosiál, vítima submete evidénsia ka prova relasiona ho aktu asédiu seksuál ne’ebé nia superior alias “apa-boot” halo hasoru nia, inklui submete mós kronolojia sira aktu asédiu seksuál ne’ebé vítima enfrenta husi loron 10 to’o loron 18 fulan-Jullu ne’e.
“Ha’u mai hato’o keixa bá parte relevante sira-ne’e, hakarak hamrik nu’udár feto ida ne’ebé defende lia-loos no lakohi ema sama ami nia dignidade nu’udár feto. Ha’u brani hamrik iha ne’e reprezenta mós feto maluk sira hotu ne’ebé mak sai mós hanesan vitíma hosi aktus la iha moral ne’ebé mai hosi superiór sira. Hahalok la iha moral sira ne’ebe hamonu dignidade feto ne’e tenke ita hakribi no kontra. Tanba ne’e ho haraik aan hau husu bá FOKUPERS no parte sira, atu bele ajuda lori prosesu ne’e bá oin nomós proteja ami feto sira hosi hahalok predator seksuál sira.Obrigada,” vítima haktuir iha nia mensajen ne’e bá Hatutan.com liuhusi WhatsApp.
FOKUPERS Kondena
Diretora Ezekutiva FOKUPERS, Domingas Afonso Amaral. Foto/Tome da Silva
FOKUPERS hanesan organizasaun ida ne’ebé mak luta atu asegura feto no labarik feto sira atu moris iha dame ho pás nia laran kondena aktu hotu ne’ebé viola direitu no onra feto ho labarik sira nian.
“Bá ema se de’it mak komete ka halo aktu ba asédiu seksuál tantu la haree ba ema ki’ik no boot, ita kondena” Diretora Ezekutiva FOKUPERS, Domingas Afonso Amaral hateten bá Hatutan.com iha Salaun Delta Nova, Díli, Sesta (26/7/2024).
Domingas Afonso Amaral haktuir bainhira asédiu seksuál mosu ne’e fó presaun ba feto, nune’e sira bele hetan sofre hanesan trauma no psikolijikamente sira sofre ida ne’ebe la di’ak iha sira nia vida ne’e rasik tanba ne’e impaktu hosi asédiu seksuál ne’ebe akontese bele lori depresaun ba tempu naruk.
Advertisement
FOKUPERS hakarak atu fahe katak asédiu seksuál ne’e dala-barak mosu tanba abuzu de podér tanba ne’e asédiu seksuál ne’e la’ós kona-bá sexu de’it, maibé ema balun sente katak nia iha podér entaun nia bele halo agresaun no manipulasaun.
FOKUPERS kontinua halo advokasia no halo sensibilizasaun ba públiku atu bolu ema nia atensaun tanba ida ne’e la’ós FOKUPERS mesak mak atu halo servisu ba ida ne’e maibé ema hotu-hotu mak tenke iha responsabilidade atu hakribi hodi bele hadook an hosi hahalok asédiu seksuál.
Kona-bá kazu ne’ebé envolve husi superiór ka diretór ezekutivu ajénsia Estadu nian ida ne’ebé hlao hasoru nia subordinada ne’ebé hato’o ona keixa bá FOKUPERS iha Kinta, 25 fulan-Jullu ne’e, FOKUPERS sei haruka karta lamentasaun ba instituisaun ida ne’ebé mak nia ema sira komete iha aktu asédiu seksuál atu sira bele haree ba membru ida ne’ebe mak ne’ebe mak komete no tuir esperiénsia ne’ebé mak FOKUPERS iha dala-barak ema ida komete krime ne’e hetan sansaun disiplinár.
Haruka karta eh mensajen eskrita ho konotasaun seksuál
Asédiu seksuál, tuir infrasaun dixiplinár, klasifika ba kategoria tolu, hanesan:
Asédiu Seksuál ho Infrasaun dixiplinár kmaan: mak pratika asédiu ne’ebé halo ho natureza verbál de’it.
Asédiu Seksuál ho infrasaun dixiplinár moderadamente grave: mak prátika asédiu seksuál ne’ebé halo ho fora fízika, verbál eh lae verbál, ne’ebé komete ho repetisaun durante períodu tempu signifikativu ka prátika ne’ebé hamosu problema emosionál, psikolójiku, sosiál, ekonómiku eh seluk ba vítima.
Asédiu seksuál ho infrasaun dixiplinár grave: prátika asédiu seksuál ne’ebé envolve kualkér tipu ameasa, inklui ameasa ekonómika ba vítima eh ema ruma mak iha relasaun besik ho nia eh kualkér mambru husi ninia família, eh prátika ne’ebé uza intimidasaun, forsa fízika ka violénsia, ne’ebé bele konstitui kualkér krime agresaun seksuál, abuzu seksuál eh eksplorasaun seksuál.
Vítima husi asédiu seksuál bele feto eh mane no bele funsionáriu públiku, ajente Administrasaun Públika eh kualkér traballadór seluk ruma, nune’e mós kualkér ema seluk ruma (feto eh mane) ne’ebé la integra iha instituisaun sira administrasaun públika.
Prosedimentu ne’ebé temi iha leten, la permite funsionáriu públiku eh ajente Administrasaun Públika ida atu hamosu prátika sira asédiu seksuál nian, tantu iha instituisaun sira Administrasaun Públika nian, nune’e mós iha kualkér fatin seluk ruma fora husi instituisaun sira, iha kualkér loron eh oras servisu nian eh fora husi ne’e.
Prátika sira kona-ba asédiu seksuál, aleinde, hamosu violasaun ba orintasaun ne’ebé temi iha leten, viola mós Konstituisaun RDTL no lei nasionál sira ne’ebé bandu diskriminasaun no garante respeitu ba dignidade umana, igualdade entre mane no feto, direitu umanu no liberdade fundamentál sira ema hotu nian, inklui liberdade pesoál no seguransa ida-idak nian no direitu ba kondisaun servisu ne’ebé justu no favorável.
Aleinde ne’e violasaun mós ba Convenção sobre a Eliminação de Todas as Formas de Discriminação contra as Mulheres (CEDAW), bainhira feto ida mak sai nu’udar vítima, tanba artigu 1.o husi konvensaun ne’e defini katak asédiu seksuál, hanesan forma violénsia ida bazeia ba jéneru.
Funsionáriu públiku eh ajente Administrasaun Públika ida mak komete prátika sira asédiu seksuál nian bele hetan pena administrativa dixiplinár no mós pena sira kriminál nian husi Tribunál kompetente.