Diretór Ezekutivu CI António Dias agradese bá Diresaun Análize Dezenvolvimentu Média (DADM) nian ne’ebé ho esforsu no tékniku sira hotu, halo akompañamentu, pasiénsia, hodi lori jornalista na’in-ualu ne’e to’o iha etapa ida ohin.
Hahú husi 2017 mai fulan-Agostu 2024, CI atribui ona karteira profisionál bá ema hamutuk 416. Husi númeru ne’e, sira ne’ebé ativu ne’e iha 329, no na’in-87 CI suspende hela tanba sira bá hala’o kna’ar ne’ebé inkompativel ho knar jornalista nian.
Iha tinan ida ne’e nia rohan, CI sei atribui tán bá ema hamutuk 12, ne’e-duni iha 2024 nia laran, CI sei atribui bá ema hamutuk 20. Sira ne’ebé iha prosesu rejistu hela, atu halo estájiu bá tinan oin, hamutuk ema 85. Entaun, númeru ida-ne’e mak sei servisu ka tane profisaun ida jornalizmu.
Advertisement
Diretór ezekutivu CI, António Diaz hateten nu’udár jornalista profisionál ne’ebé sai ajente prinsipál KI nian, tanba halo buat haat ne’ebé hatete iha Dekretu-Lei Númeru 25/2015, loron 05 fulan-Agostu, Estatutu Conselho de Imprénsa nian fó, atu hothotu hamutuk, halo buat sira hanesan tuir mai;
Hamutuk atu kontinua hametin no promove liberdade imprénsa no liberdade espresaun. Hanesan jornalista sira hatene, ohin loron iha Timor-Leste ema hothotu bele basa hirus-matan, tanba, embora iha nível globál, TL nia index (ranking) liberdade imprénsa ne’e tun, hosi désimu lugár bá vijézimu lugár. Maibé, iha nível Aziátiku, Timor-Leste nia index liberdade imprénsa bele basa hirus-matan nafatin, tanba TL kontinua okupa ranking ne’ebé aas liu. Embora, TL nia kualidade bá informasaun sei sai kestaun.
António Dias, antigu jornalista iha RTTL ne’e hein katak, iha momentu ida ne’e, atu hamutuk tane servisu média nia independénsia hosi influensia polítika, hosi influensia indivíduu, hosi podér polítiku sira, no hosi podér ekonómiku sira.
Ida ne’ebé importante ema atu promove servisu jornalizmu nian ne’e, atu garante no asegura katak, jornalista sei hakru’uk de’it bá padraun sira-nian, ne’ebé sai nu’udár prinsípiu atu hala’o no tane dignidade profisaun jornalizmu ne’e.
Nia rekoñese Jornalista sira hatene kona-bá funsaun jornalizmu, funsaun jornalizmu mak saida, jornalista sira hatene, ohin loron ema konfuzaun ema barak define nia aan jornalista, tanba ema hothotu halo informasaun, no realidade ema halo informasaun buat ketak ida, ema halo notísia buat seluk ida.
Jornalista Timor-Leste sei iha kestaun bá saláriu mínimu, kestaun bá buat oioin, ne’ebé dala-ruma sira suspira bá kualidade informasaun, maibé, jornalista ne’e mak ne’e ona. iha momentu sira ne’ebé susar liu ne’e mak oportunidade di’ak atu hatudu jronalista sira-nian aan.
Diretór António Dias lembra no sita mensájen hosi Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB kuandu nia hotu ona nia servisu hanesan Administrador Apostoliku bá Dioseze Dili atu bá rai-li’ur, nia hatete bá jornalista sira lubuk ida ne’ebé halo Natál hamutuk ho nia iha Otél Timor, hatete buat ida katak “jornalista sira só bele tabele bá ita-boot nia aan rasik. Ita-boot nia profisionalizmu rasik. Tanba ita-boot sira-nian profisionalizmu ne’e mak fó marka bá ita-boot sira. Sé ita-boot tabele bá podér polítiku ida, ka, bá podér seluk ida-ne’e, buat ne’e temporáriu, buat ne’e sei halo lakon ita-boot nia naran hanesan jornalista,” nia haktuir.
Prezidente CI Otélio Ote hatutan, CI atribui tán karteira profisionál bá jornalista sira, signifika jornalista sira liu tiha ona etapa ida ne’ebé mai hosi formasaun, formandu, depois estájiu bá karteira profisionál, no agora bá ona profisionál ninian.
“Rekizitu profisionál ida ohin ita simu ne’e, ha’u sempre repete, ema profisionál, bá ita hanesan jornalista, la’ós de’it tanba ita-boot sira halo notísia di’ak, la’ós tanba notísia ne’e fonte rua, la’ós mós notísia ne’e konfirmandu. Profisionál signifika bá ita-nia karater tomak, ita-nia hahalok tomak. Ita-boot halo notísia ne’e ho intensaun loos, atu halo notísia ne’e, ka ita-boot iha intensaun seluk, atu hakarak ataka ema, hakarak buka hatún de’it ema. Ita-boot buka dadus ne’e ho maneira Jornalístiku, ka ita-boot buka dadus ne’e ho maneira ida buat seluk ida,” Otélio Ote hateten.
Advertisement
“Mais, iha era ida agora ne’e iha, jornalista atu sai fali intel (intelijénsia) sai fali informan bá ema juis sira. Bele mós sai fali informan bá polísia, tantara mak ne’e. ida ne’e tenke kuidadu tebetebes. Sé jornalista, sai fali intel perigu iha ita-nian profisaun. Entaun, profisaun ida ita simu ne’e, la’ós tanba ita jornalista ona, la’ós tanba ita liu tiha ona kolókiu sira ne’e, maibé, tanba ita merese duni atu sai ema profisionál,” hatete Otélio Ote.
Reprezentante jornalista sira ne’ebé ohin simu ona títulu karteira profesionál, Rilijanto Fátima Viana subliña katak, kartaun profisionál ne’ebé simu, sente bá kama’an tebtebes bá sira. Maibé, iha parte ida, atribui hela responsabilidade ida ne’ebé mak todan bá sira, oinsá atu bele garantia nafatin kualidade informasaun iha sira-nian produtu Jornalístiku.
Jornalista hosi Média Diligente Online.com ne’e komprometidu katak, iha publikasaun sira ne’ebé sei publika iha edisaun sira tuir mai ne’e, garante atu serví de’it interesse públiku nian.
“Antes termina, ha’u nia agradesimentu ua’in bá parte sira hotu, liu-liu bá oradór sira, ne’ebé mak durante iha períodu kolókiu nia laran, hosi Conselho de Imprénsa nian rasik, Centro Nacional Cgeha!, PDHJ, bá oradór sira hotu mak fahe tiha ona koñesimentu, motivasaun balu, ami hanoin katak, ida ne’e sai nafatin bukae bá ami, hodi bele orienta ami iha servisu loroloron nian, Obrigadu barak,” Rijilianto agradese.