Nasionál

Levantamentu Conselho de Imprensa: SEKOMS Expedito Dias Ximenes Halo Duni Interferénsia bá Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (05 Agostu 2024), Díli-Conselho de Imprensa (CI) de Timor-Leste iha sira-nia levantamentu bá polémika interferénsia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) nian iha  independénsia redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P),  hatudu duni prova, katak iha loron 23 fulan-Abríl 2024, SEKOMS Expedito Dias Ximenes halo duni interferénsia ka intervensaun bá independénsia sala redasaun RTTL,E.P nian.

Lee Mós: SEKOMS Rekoñese Tama Redasaun RTTL,E.P no Dehan Atu Halo Loos Notísia

Konferénsia imprensa Conselho de Imprensa Timor-Leste, Segunda (05/08/2024), hodi aprezenta levantamentu CI nian kona-bá interferénsia ka intervensaun SEKOMS Expedito Dias Ximenes iha Redasaun RTTL,E.P iha loron 23 fulan-Abríl 2024. Foto/Rogério Pereira Cárceres

Liuhusi konferénsia imprensa iha edifísiu CI, Konta-Boot, Díli, Segunda (05/08/2024), órgaun reguladór meiu komunikasaun sosiál iha Timor-Leste ne’e aprezenta sira-nia rezultadu levantamentu ne’ebé halo hosi Diresaun Dezenvolvimentu no  Análize Média (DDAM) husi fulan-Juñu to’o fulan-Jullu 2024, hodi konklui katak, SEKOMS Expedito Dias Ximenes nu’udár antigu jornalista husi jornál Novas ne’e halo duni intervensaun ka interferénsia bá iha sala redasaun RTTL,E.P.

Conselho de Imprénsa de Timor-Leste (CI), nu’udár entidade administrativa independente ne’ebé atua bá iha setór komunikasaun sosiál nian, define tiha ona iha Lei Komunikasaun Sosiál númeru 5/2014, loron 19, fulan-Novembru, no Dekretu-Lei númeru 25/2015, ho kna’ar atu asegura liberdade imprensa no liberdade espresaun.

Advertisement

Hakat hosi baze legál ne’e iha CI nia ezisténsia hahú fulan-Maiu tinan 2016, to’o ohin loron ne’e, nafatin asegura servisu jornalizmu no média inklui hamriik metin bá defende no asegura públiku nia direitu atu hetan notísia ne’ebé loos, momoos no kualidade tuir lei komunikasaun sosiál no regulamentu Conselho de Imprénsa nian.

Iha fulan hirak liubá, mosu notísia iha média balu ne’ebé deskonfia intervensaun SEKOMS nian iha redasaun RTTL, E.P liga ho notísia kona-bá Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ne’ebé lakohi kaer-liman ho membru Governu sira, uainhira fila hosi Swisia, iha loron 23 fulan-Abríl tinan ne’e.

Bazeia bá informasaun ne’e maka CI estabelese nia komisaun ida hodi buka hatene loloos faktu kona-bá informasaun ne’e. Komisaun hahú nia servisu durante fulan-Juñu no fulan-Jullu 2024 hodi buka informasaun direta hosi entidade oioin inklui jornalista RTTL, E.P.

Liuhosi dadus ne’ebé hetan, komisaun konklui ho faktu sira katak SEKOMS bá duni iha sala redasaun RTTL, E.P nian iha loron 23 fulan-Abríl 2024, akompaña hosi Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, E.P.

SEKOMS rasik bainhira partisipa nu’udár oradór iha the Dili DIALOGUE FORUM 2023 rekoñese katak, nia bá duni iha sala redasaun RTTL, EP.

Advertisement

“Konfirma katak, SEKOMS halo duni intervensaun bá sala redasaun RTTL, E.P nian hodi muda konteúdu notísia ho títulu Primeiru-Ministru Lakohi kaer-Liman ho Membru Governu bainhira fila hikas hosi Swissia to’o Diíi,” pozisaun CI nian bá SEKOMS Expedito Dias nia aktu intervensaun polítika iha sala redasaun RTTL, EP nian, ne’ebé lee hosi Konselleiru Amito Conussere de Araújo, liuhosi konferénsia imprensa ne’e.

Bazeia ba faktu hirak ne’e, Conselho de Imprénsa hola pozisaun hanesan tuir mai ne’e;

  1. Kondena maka’as asaun intervensaun ne’e, tanba atitude ida ne’e kontra artigu 40 Konstituisaun RDTL pontu 2 dehan “Liberdade Ko’alia no Informasaun nian Labele hetan hetan Limitasaun hosi Sensura ruma,”.
  2. Lamenta atitude ne’e tanba asaun ne’e bele kontribui bá hatún índise ka ranking liberdade imprensa Timor-Leste nian iha tinan hirak oin mai.
  3. Conselho de Imprensa husu bá SEKOMS atu hapara intervensaun hanesan bá redasaun média hotu iha Timor-Leste iha futuru, hodi hametin no asegura liberdade imprensa no liberdade espresaun.
  4. Conselho de Imprensa hato’o nia apresiasaun bá parte hotu inklui jornalista hirak ne’ebé kontribui ona informasaun hodi kompleta CI nia deskoberta sira kona-bá asuntu ne’e.
  5. Enkoraja média sira no redasaun hotu atu hato’o informasaun bá CI bainhira hetan intervensaun hosi sé de’it bá sala redasaun sira.
  6. Rezultadu levantamentu ne’e sei submete bá entidade hirak ne’ebé durante ne’e defende no promove liberdade imprensa, hanesan Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, PDHJ, Asosiasaun Jornalista sira no Sosiedade Sivíl.
  7. Sei submete mós Rezultadu levantamentu ne’e bá SEKOMS nu’udár referénsia.

Prezidente Conselho de Imprénsa Otélio Ote haktuir, iha fulan hirak liubá, mosu informasaun ida kona-bá intervensaun bá sala redasaun RTTL. Conselho Imprénsa iha nia mekanizmu atu bele hatene loloos kona-bá kazu ida-ne’e iha duni ka lae. Mosu ezijénsia barak hosi públiku bá CI katak, tenke deklara sai lalais, hodi ema bele hatene kazu ne’e loloos para labele sai fali diskusaun iha li’ur. Nune’e, CI koko atu jere, oinsá bele komunika loloos kona-bá asuntu ne’e, CI nia ekipa DDAM  halo levantamentu didi’ak para bele hatene loos kazu ne’e nia hun hosi ne’ebé, hodi nune’e bainhira sira hato’o pozisaun ruma karik, deklara lia-loos.

Otélio Ote esplika, iha lei komunikasaun sosiál, liu-liu iha kompeténsia CI nian, hatete momoos iha ne’ebá, katak, CI tenke asegura liberdade no independénsia  sala editorial ka tenke asegura independénsia editorial entre kompeténsia sira balu.

Otél Ote dehan, sé SEKOMS ko’alia husu RTTL, E.P atu labele aumenta funsionáriu públiku, ka husu RTTL, E.P labele hasa’e saláriu arbiru. RTTL labele aumenta kadeira arbiru. Ne’e SEKOMS ninia direitu. Tanba sira mak sai na’in bá RTTL,E.P. Mais, kuandu nia tama ona iha salaun editorial, labele publika ida-ne’e, hamenus tiha notísia ida-ne’e. Ida-ne’e mak tau notísia primeiru, aah ne’e mak CI nia kompeténsia atu tau matan no garante independénsia órgaun komunikasaun sosial sira-nian atu labele iha intervensaun podér polítika no podér ekonómika.

Ho aktu ne’ebé SEKOMS halo, Otélio Ote dehan, CI laiha kompeténsia ruma atu fó sansaun bá SEKOMS Expedito Dias, maibé, hafoin afirmasaun bá pozisaun ida-ne’e CI mós sei haruka karta ofisial ida bá SEKOMS, kona-bá rezultadu ida-ne’e, hodi fó atensaun bá SEKOMS atu labele halo intervensaun bá iha sala redasaun média sira.

Advertisement

SEKOMS Rekoñese Tama Redasaun RTTL,E.P no Dehan Atu Halo Loos Notísia

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito “Loro” Diaz Ximenes . Foto/Elio dos Santos da Costa

Bainhira sai oradór iha Dili Dialogue Forum (DDF) iha loron 10 fulan-Maiu 2023, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, rekoñese  tama to’o redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) hodi halo loos notísia kona-bá Primeiru-Ministru (PM) fila hikas mai Timor Leste hafoin vizita bá estranjeiru.

“Ha’u ladún konkorda tamba dehan Governu interfere bá iha RTTL.E.P. Ha’u atu dehan katak RTTL.E.P ne’e mídia Estadu nian, mídia Estadu ha’u kompriende uitoan kona-bá interferénsia ho sensura, iha buat rua, interferénsia no sensura, sé ha’u vizita bé RTTL.E.P kada fulan no bá Tatoli, I.P mós hanesan, ne’e la’ós interferénsia, maibé bá atu hatene kondisaun saida mak sira iha, saida mak sira presiza. Iha kazu ne’e, ha’u nia vizita bá sira iha diálogu ne’ebé halo ho sira kona-ba vizita Primeiru-Ministru nian, no hateten bá sira katak loloos mak ida- ne’e, la’ós ida ne’ebá (la’ós ida jornalista RTTL,E.P hakerek), no ida-ne’e hanoin katak la’ós interferénsia, ida ne’e atu fó hanoin,”  SEKOMs  Expedito Dias Ximenes  hateten  iha ámbitu sai oradór iha  atividade Dili Dialogue Forum 2024,  Sesta (10/05/2024).

 Violasaun Hasoru Baze Legal Sira

Ho interferénsia ka intervensaun SEKOMS Expedito Dias Ximenes ba iha redasaun RTTL,E.P ne’e la refleta iha báze legál sira  hanesan Konstituisaun RDTL, Artigu 40 no Artigu 41 no Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 7, 8, 10 no 41. Aleinde ida-ne’e, iha mós Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Sivíl Polítika, Artigu 19 ne’ebé koñesidu ho the Article 19.[1]

Konstituisaun RDTL, Artigu 40, Pontu 1 haktuir ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade ko’alia nian no direitu atu hetan  informasaun ruma, no tan informasaun loloos nian. Nune’e mós Pontu 2, Artigu 40 Konstituisaun RDTL haktuir liberdade ko’alia no informasaun ninian labele hetan limitasaun hosi sensura ruma. Enkuantu Artigu 41[2], Pontu I haktuir iha garantia ba liberdade imprensa nian no ba meius seluk tan kona-ba komunikasaun sosiál. Artigu 41, Pontu 4 mós haktuir katak Estadu hametin liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba komunikasaun sosiál, husi podér polítiku no podér ekonómiku.

Advertisement

Artigu 8 Lei Komunikasaun Sosiál haktuir Direitu Jornalista sira-nian atu informa sei halo ho baze ba prerrogativa sira ne’ebé hgakerek iha Konstituisaun, hodi labele hetan inteferensia ne’ebé konsidera kontra ninia independénsia no objetividade, liberdade kriasaun, liberdade konsiénsia, ninia direitu atu buka no hetan sijilu profisionál no direitu atu partisipa ba-iha orientasaun eeditoriál meiu komunikasaun sosiál nian ne’ebé nia servisu ba, no labele limita nia atu kumpre devér sira dé-ontolójiku hosi nia profisaun.

Artigu 10, Lei Komunikasaun Sosiál haktuir Komunikasaun sosiál ezerse liberdade espresaun, maibé la sujeita ba kualkér sensura, autorizasaun, kuasaun ka abilitasaun ida. Limitasaun ba liberdade imprensa akontese bainhira notísia ruma viola ema ruma nia privasidade, onra no naran di’ak hanesan haktuir iha Artigu 11, Lei Komunikasaun Sosiál. Enkuantu Lei Komunikasaun Sosiál Artigu 41 kona-ba Atentadu ba Liberdade Informasaun.

Karteira Profisionál

Kona-bá karteira profisionál nian, Otélio Ote informa, iha ámbitu preparasaun bá simu vizita Sua Santidade Papa Francisco nian iha Timor-Leste, jornalista hosi média barak hato’o pedidu bá CI atu fó karteira profisionál, ka karteira estájiu profisionál bá sira hodi asegura kobertura bá vizita Amu Papa nian. Maibé, administrativamente CI liuhosi nia ekipa simu pedidu hirak ne’e, sei verifika pedidu sira ne’e prienxe duni rekizitu ka lae, hafoin halo konfirmasaun bá dadus jornalista sira ne’ebé tama bá CI.

Karik sira ida ne’ebé uluk simu tiha ona karteira estájiu profisionál, ka simu tiha ona karteira profisionál, sei válidu ka lae, depois mak sira deside, hirak ne’ebé ninia liu tiha ona prazu, CI sei renova, bá hirak ne’ebé mak seidauk iha karik sei prosesa.

Advertisement

“Maibé, dala-ida tán ami tenke la’o rigór bazeia bá lei Komunikasaun Sosiál. Ema ne’e tenke servisu duni iha média, ema ne’e tenke iha duni ID Card hosi média ne’e, ema ne’e tenke iha koñesimentu hosi nia xefe redasaun ka diretór hosi média ne’e, depois ema ne’e loroloron hala’o atividade Jornalístiku,” Ote nu’udár jornalista antigu dezde tempu Indonézia nian ne’e esplika.

Otélio Ote dehan, parte CI konsidera jornalista sira nian nesesidade, maibé CI husu jornalista hotu atu la’o tuir prosesu ne’ebé iha, hothotu tenke kumpre bá regra atribuisaun karteira profisionál bazeia bá lei komunikasaun sosiál númeru 5/2014.

Iha okaziaun ne’e Konselleiru Francisco Belo Simões da Costa esplika mós kona-bá rekizitu lei bá karteira profisionál ne’e, dezde konsellu imprensa estabelese iha 2016, iha 2017, CI atribui karteira profisionál bá sira ne’ebé tama iha kategoria eseptu. Katak, jornalista sira ne’ebé hala’o ona sira-nian funsaun molok lei ne’e entrada ein-vigór iha 2016, bá kraik, sira iha konsiderasaun ne’ebé eseptu hodi atribui diretamente.

Tanba ne’e maka iha 2017 ne’e CI atribui karteira profisionál besik jornalista na’in-200 iha primeira faze nian, tempu ne’ebá iha Delta Nova no kuandu lei ne’e entrada ein-vigór tiha ona, jornalista hothotu tenke submete no tuir rekizitu lei.

Katak, ema hirak ne’ebé hala’o funsaun jornalista hafoin lei ne’e entrada ein-vigór, sira tenke submete tuir rekizitu ne’ebé lei hatete. Katak, primeiru, tenke halo estájiu profisionál, hafoin halo aplikasaun bá karteira profisionál, hodi tuir estájiu profisionál, no tuir kolókiu iha konsellu imprensa.

Advertisement

Hafoin kolókiu, tuir ezame aptidaun bá karteira profisionál, no hosi ezame karteira profisionál mak bele haree nia elejivel ka lae.

Diretór Ezekutivu Conselho de Imprénsa, António Dias informa, dadus ne’ebé durante ne’e rejista iha DDAM, bá de’it Papa Francisco nia vizita ida ne’e iha besik ema na’in-70 mak submete pedidu atu hetan karteira profisionál, maibé, hirak ne’e sei  iha prosesu verifikasaun.

“Kuandu CI verifika dehan prienxe rekizitu Lei, fó kedas. Hanesan Tatoli, sira foti ona sira-nian. Maibé, sira ne’ebé la prienxe rekizitu, ita notifika sira. Puré-zemplu, iha Casa de Produção Audiovisual balu husu, atu sira prodús pakote bá média, jornalista sira refere. Sira la’ós servisu jornalizmu nian, entaun, ita notifika sira, labele,” António Dias esplika.

Iha pedidu balu DDAM simu, balu husu atu hetan kartaun provizóriu. Maibé, diretór ezekutivu António Dias dehan, CI nia mandatu atu atribui karteira bá estájiu ka bá karteira profisionál. Semana kotuk, sira foin atribui bá jornalista na’in-ualu. Prosesu ida ne’e mak la’o hela.

Diretór ezekutivu CI ne’e fó hanoin katak, kuandu pedidu ruma karik bá CI, tenke hatete dehan atu hetan karteira profisionál, la’ós de’it iha ámbitu vizita Amu Papa nian.

Advertisement

Tuir dadus, totál Jornalista ne’ebé simu ona Karteira Profisionál hosi tinan 2017 mai to’o ohin loron, CI atribui ona bá ema hamutuk 416. Husi númeru  ne’e, hirak ne’ebé ativu iha 329, no na’in-87 CI suspende hela, tanba sira bá hala’o kna’ar iha fatin seluk ne’ebé inkompativel ho knar jornalista nian.

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

 

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version