Nasionál

Sekretáriu-Jerál ONU Husu Timoroan Unidade Rezolve Problema Foun Iha Futuru

Published

on

Hatutan.com, (28 Agostu 2024), Díli—Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unidas (ONU), Enjiñeiru António Manuel de Oliveira Guterres husu atu Timoroan hotu tenke iha unidade hodi rezolve problema foun sira ne’ebé sei mosu iha futuru.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta simu Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unidas (ONU), António Guterres iha Palásiu Governu (28/08/2024). Foto: Elio dos Santos da Costa.

Sekretáriu-Jerál ONU hato’o deklarasaun ne’e bainhira hasoru-malu ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, kuarta (28/08/2024).

Lee Mós: SekJer ONU ho Xefe UNAMET Partisipa Selebrasaun Tinan XXV Konsulta Populár

“Ohin iha ne’e nu’udár onra ida bele hamrik hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nu’udár premiadu nobel da pás. Sei labele haluha oras barak ne’ebé ami serbisu hamutuk, iha loron naruk, telefone kalan no loron hodi halo diskusaun ne’ebé laiha rohan kona-bá asuntu internasionál barak liu-liu bá defende direitu umanus no pás iha mundu,” nia hateten.

Advertisement

Nia haree lider sira Timor-Leste nia viazen iha mundu tomak, la rende, defende povu Timor-Leste nia kauza sai hanesan inspirasaun bá lider sira seluk iha fatin hotu-hotu.

Lider ne’e sente orgullu tanba bele kontribui oitoan hodi apoia Timor-Leste nia esforsu sira no sente onra tebes tanba Timor-Leste nu’udar belun.

Sekretáriu-Jerál ONU ne’e hatutan, iha Timor-Leste nia lema ko’alia momos kona-bá “Unidade, Asaun no Progresu”. Liafuan ne’e hanesan reflesaun loloos ba Timor-Leste nia viazen nu’udár nasaun, no inspirasaun ba futuru.

Unidade, iha nia signifikasaun bo’ot, ho Aniversáriu Konsulta Popular ne’e hanesan oportunidade ida atu halibur hamutuk: selebra pasadu koletivu; fó onra ba sira ne’ebé halakon diferensa sira atu hamutuk iha rezisténsia; no komemora sira ne’ebé mehi kona-ba independénsia maibé la hamutuk tan iha rai ne’e.

“Independénsia la’ós rohan, maibé ne’e mak inísiu foun ida-ne’ebé tenke luta atu hakat ba oin, tan ne’e husu unidade no rezolve problema foun sira ne’ebé sei mosu iha futuru,” nia husu.

Advertisement

Agora, hamriik iha ne’e nu’udar sasin bá nasaun ida-ne’ebé nakonu ho domin, nasaun ida-ne’ebé iha dame no tuir nia vizaun sira ba futuru.  Iha Demokrasia ida-ne’ebé di’ak, iha ne’ebé direitu umanu no liberdade fundamentál sira sai nu’udar ameasa komún iha fábrika sosiál.

Asaun, hatudu Iha tinan 25 hahú husi referendum, Timor-Leste kontinua halo asaun, hodi muda situasaun sira hodi kria kondisaun ida-ne’ebé serve ba povu Timor-Leste tomak.

Timor-Leste rai ki’ik karik bá, maibé nafatin iha konviksaun hodi hasoru dezafiu boot balun iha nia tempu rasik.

Timor-Leste halo ona esforsu ne’ebé impressionante hodi harii sosiedade demokrátiku ida no hasa’e dezenvolvimentu ne’ebé sentru ba ema, habelar edukasaun ho kualidade, liuliu iha área rurál sira, atinji asesu ba eletrisidade universál, responde ba inseguransa ai-han, dezigualdade jéneru, dezempregu foin-sa’e no hadi’a kuidadu saúde.

Sekretáriu-Jerál ne’e mos ezije Timor-Leste atu hatudu ambisaun hanesan kona-ba asaun klimátika. Timor-Leste iha fronteira krize klimátika nian ne’ebé ameasa teb-tebes iha illa ki’ik sira no estadu tasi-ibun sira ne’ebé ki’ik.

Advertisement

Iha Pasifiku laran tomak, hamosu moras klimátiku ne’ebé bele hamosu moras oin-oin. No Agora mak tempu atu halo asaun ba mudansa klimátika.

“Ha’u ezije imi atu hetan benefísiu hosi tranzisaun enerjia moos ho apoiu internasionál ba seguransa no soberania enerjia ba tempu naruk. Atu hadi’a medida sira atu proteje ita-nia povu hosi intensifikasaun dezastre klimátiku, Timor-Leste la mesak. Komunidade internasionál iha obrigasaun atu fó apoiu ba ita-boot sira inklui liu hosi rezultadu finansiamentu ne’ebé ambisiozu iha COP29 tinan ida-ne’e, no liu hosi dala rua finansiamentu adaptasaun ba pelumenus biliaun $40 kada tinan iha tinan oin mai,” Sekretáriu-Jerál ONU haktuir.

Timor-Leste presiza urjente atu halo estimulasaun ba ODS hodi fornese rekursu sira ne’ebé efetivu hodi hamenus tusan no eskala-up ba dezenvolvimentu sustentavel.

ONU dudu hela reforma sira ba Banku Dezenvolvimentu Multilaterál sira, atu hasa’e sira-nia kapasidade empréstimu nian, no permite sira atu fó finansiamentu privadu barak liu tan ho kustu ne’ebé razoavel ba nasaun sira ne’ebé dezenvolve hela.

Progressu, kona-ba progresu lori hikas ba memoria iha nia vizita mai Timor-Leste ba dahuluk iha tinan 2000 nu’udár Primeiru-Ministru Portugal. Hahú hosi tempu ne’ebá, nasaun ne’e haka’as an atu hasae no hadi’a povu Timor nia moris.

Advertisement

Ohin loron, nu’udar membru família globál ne’ebé nakonu no ativu iha dezenvolvimentu halo progresu di’ak iha reziliensia ekonómika, no tama iha Organizasaun Mundial Komersiu iha inísiu tinan ida-ne’e, serbisu atu sai membru ASEAN tomak ho apoiu tomak husi Nasoens Unidas.

Rezolusaun hodi halo progresu ba iha komunidade globál, ida-ne’e mak dalan Timor nian. Maibé progresu la’ós de’it kona-ba ambisaun. Ida ne’e depende ba instituisaun no enkuadramentu globál sira ba apoiu.

 

ONU Hakarak Rona TL Nia Lian iha Simeira Futuru

Sekretáriu-Jerál ONU, António Manuel de Oliveira Guterres hateten Iha fulan Setembru, iha Simeira kona-ba Futuru, nasaun sira ne’ebé hakarak hametin konsensu globál foun kona-ba oinsá kolabora no responde ba dezafiu boot sira.

Advertisement

Proposta sira iha meza ne’e sei halo foti desizaun globál sai efetivu no inkluzivu liu, ho espasu barak liu ba nasaun dezenvolvimentu sira. Ha’u hein atu rona imi nia lian iha Simeira ne’e. Mundu iha buat barak atu aprende husi Timor-Leste.

“Nasoens Unidas no povu Timor-Leste hamriik hamutuk hodi hakat hamutuk iha  ho forma ida ba destinasaun ida,” nia hateten.

Nasoins Unidas sei kontinua fó apoiu ba povu Timor-Leste nia aspirasaun sira iha viazen oin-mai, no desezu susesu di’ak liu ba povu Timor-Leste.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version