“Ohin iha ne’e nu’udár onra ida bele hamrik hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nu’udár premiadu nobel da pás. Sei labele haluha oras barak ne’ebé ami serbisu hamutuk, iha loron naruk, telefone kalan no loron hodi halo diskusaun ne’ebé laiha rohan kona-bá asuntu internasionál barak liu-liu bá defende direitu umanus no pás iha mundu,” nia hateten.
Advertisement
Nia haree lider sira Timor-Leste nia viazen iha mundu tomak, la rende, defende povu Timor-Leste nia kauza sai hanesan inspirasaun bá lider sira seluk iha fatin hotu-hotu.
Sekretáriu-Jerál ONU ne’e hatutan, iha Timor-Leste nia lema ko’alia momos kona-bá “Unidade, Asaun no Progresu”. Liafuan ne’e hanesan reflesaun loloos ba Timor-Leste nia viazen nu’udár nasaun, no inspirasaun ba futuru.
Unidade, iha nia signifikasaun bo’ot, ho Aniversáriu Konsulta Popular ne’e hanesan oportunidade ida atu halibur hamutuk: selebra pasadu koletivu; fó onra ba sira ne’ebé halakon diferensa sira atu hamutuk iha rezisténsia; no komemora sira ne’ebé mehi kona-ba independénsia maibé la hamutuk tan iha rai ne’e.
“Independénsia la’ós rohan, maibé ne’e mak inísiu foun ida-ne’ebé tenke luta atu hakat ba oin, tan ne’e husu unidade no rezolve problema foun sira ne’ebé sei mosu iha futuru,” nia husu.
Advertisement
Agora, hamriik iha ne’e nu’udar sasin bá nasaun ida-ne’ebé nakonu ho domin, nasaun ida-ne’ebé iha dame no tuir nia vizaun sira ba futuru. Iha Demokrasia ida-ne’ebé di’ak, iha ne’ebé direitu umanu no liberdade fundamentál sira sai nu’udar ameasa komún iha fábrika sosiál.
Timor-Leste rai ki’ik karik bá, maibé nafatin iha konviksaun hodi hasoru dezafiu boot balun iha nia tempu rasik.
Timor-Leste halo ona esforsu ne’ebé impressionante hodi harii sosiedade demokrátiku ida no hasa’e dezenvolvimentu ne’ebé sentru ba ema, habelar edukasaun ho kualidade, liuliu iha área rurál sira, atinji asesu ba eletrisidade universál, responde ba inseguransa ai-han, dezigualdade jéneru, dezempregu foin-sa’e no hadi’a kuidadu saúde.
Sekretáriu-Jerál ne’e mos ezije Timor-Leste atu hatudu ambisaun hanesan kona-ba asaun klimátika. Timor-Leste iha fronteira krize klimátika nian ne’ebé ameasa teb-tebes iha illa ki’ik sira no estadu tasi-ibun sira ne’ebé ki’ik.
Advertisement
Iha Pasifiku laran tomak, hamosu moras klimátiku ne’ebé bele hamosu moras oin-oin. No Agora mak tempu atu halo asaun ba mudansa klimátika.
“Ha’u ezije imi atu hetan benefísiu hosi tranzisaun enerjia moos ho apoiu internasionál ba seguransa no soberania enerjia ba tempu naruk. Atu hadi’a medida sira atu proteje ita-nia povu hosi intensifikasaun dezastre klimátiku, Timor-Leste la mesak. Komunidade internasionál iha obrigasaun atu fó apoiu ba ita-boot sira inklui liu hosi rezultadu finansiamentu ne’ebé ambisiozu iha COP29 tinan ida-ne’e, no liu hosi dala rua finansiamentu adaptasaun ba pelumenus biliaun $40 kada tinan iha tinan oin mai,” Sekretáriu-Jerál ONU haktuir.
Timor-Leste presiza urjente atu halo estimulasaun ba ODS hodi fornese rekursu sira ne’ebé efetivu hodi hamenus tusan no eskala-up ba dezenvolvimentu sustentavel.
ONU dudu hela reforma sira ba Banku Dezenvolvimentu Multilaterál sira, atu hasa’e sira-nia kapasidade empréstimu nian, no permite sira atu fó finansiamentu privadu barak liu tan ho kustu ne’ebé razoavel ba nasaun sira ne’ebé dezenvolve hela.
Progressu, kona-ba progresu lori hikas ba memoria iha nia vizita mai Timor-Leste ba dahuluk iha tinan 2000 nu’udár Primeiru-Ministru Portugal. Hahú hosi tempu ne’ebá, nasaun ne’e haka’as an atu hasae no hadi’a povu Timor nia moris.
Advertisement
Ohin loron, nu’udar membru família globál ne’ebé nakonu no ativu iha dezenvolvimentu halo progresu di’ak iha reziliensia ekonómika, no tama iha Organizasaun Mundial Komersiu iha inísiu tinan ida-ne’e, serbisu atu sai membru ASEAN tomak ho apoiu tomak husi Nasoens Unidas.
Rezolusaun hodi halo progresu ba iha komunidade globál, ida-ne’e mak dalan Timor nian. Maibé progresu la’ós de’it kona-ba ambisaun. Ida ne’e depende ba instituisaun no enkuadramentu globál sira ba apoiu.
ONU Hakarak Rona TL Nia Lian iha Simeira Futuru
Sekretáriu-Jerál ONU, António Manuel de Oliveira Guterres hateten Iha fulan Setembru, iha Simeira kona-ba Futuru, nasaun sira ne’ebé hakarak hametin konsensu globál foun kona-ba oinsá kolabora no responde ba dezafiu boot sira.
Advertisement
Proposta sira iha meza ne’e sei halo foti desizaun globál sai efetivu no inkluzivu liu, ho espasu barak liu ba nasaun dezenvolvimentu sira. Ha’u hein atu rona imi nia lian iha Simeira ne’e. Mundu iha buat barak atu aprende husi Timor-Leste.
“Nasoens Unidas no povu Timor-Leste hamriik hamutuk hodi hakat hamutuk iha ho forma ida ba destinasaun ida,” nia hateten.
Nasoins Unidas sei kontinua fó apoiu ba povu Timor-Leste nia aspirasaun sira iha viazen oin-mai, no desezu susesu di’ak liu ba povu Timor-Leste.