Hakerek nain: Renato”Apaa Sege’ da Costa
Iha era informasaun ne’ebé lalais, mídia asumi papél importante kona-ba forma opiniaun públika hodi hamosu diskusaun nasionál ba kauza nasional balun. Iha situasaun sira hanesan nee, ita atu dehan katak mídia la’ós de’it nuudar fonte informasaun, maibé sai mós guarda morál no étika wainhira relata notísia ba públiku. Tanba ne’e, papél mídia nian krusiál tebes hodi mantein estabilidade polítika no sosiál iha nasaun sira neebe frajil tebes atu rumores espalla lais los hanesan Timor-Leste.
Artigu nee tenta atu foku liu ba publikasaun mídia balun iha Komemorasaun Aniversáriu ba dala 25, Loron Konsulta Populár Timor-Leste nian iha 30 agostu 2024, neebe ikus mai hamosu polémika bainhira mídia balun fó sai nutisia katak Primeiru-Ministru,Xanana Gusmao ignora prezensa hosi líder Fretilin nian, Lu Olo ho Mari Alkatiri, durante selebrasaun momentu istoriku nee. Wainhira akompaña konteudu informasaun sira neebe relata sai husi mídia hirak nee, hamosu preokupasaun ida mai hau kona-ba papél mídia nian wainhira hakarak forma opiniaun públiku nian, liuliu kona-ba figura polítiku sira ho perfil aas sira neebe to agora sei kotuk ba malun hela hodi kuntinua sai bumbu politika hodi hamanas liutan situasaun sira nee.
Notísia konflitu entre líder nasionál sira konsidera nu’udar notísia neebe iha valor tamba prienxe kondisaun prominénsia. Katak nutisia sira ho karakter hanesan nee sempre envolve figura famozu sira ka ema sira ne’ebé iha influénsia no mídia sira sempre konsidera katak nutisia ho karakter prominénsia dala barak konsidera hanesan notísia ne’ebé di’ak liu. Maibe iha situasaun atual Timor-Leste nian ohin loron, hau hanoin mídia tenke kuidadu atu labele halo situasaun ne’e sai aat liután ka hamosu tan divizaun iha sosiedade nia leet.Envezde fó sai de’it kona-ba konflitu sira, mídia mós bele hala’o papél ida hodi enkoraja rezolusaun pasífika liuhosi destaka solusaun ka pasu sira ne’ebé maka líder sira bele foti hodi rezolve konflitu. Mídia bele destaka ezemplu pozitivu sira kona-ba rezolusaun konflitu ne’ebé susesu iha fatin seluk.Ida nee bele sai nuudar modelu edukasaun husi mídia sira ba públiku hodi bele hamosu hanoin sira neebe promove paz no dame entre lider sira.
Ezemplu balun bainhira Nelson Mandela sai hosi prizaun iha tinan 1990 hafoin liu tinan 27 iha prizaun. Kobertura mídia nian kona-ba Mandela la’ós de’it hatudu nia hanesan kombatente ba liberdade, maibé mós hanesan símbolu rekonsiliasaun no dame nian. Ezemplu dramátiku ida maka kobertura kona-ba estabelesimentu Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun (TRC), ne’ebé prezide hosi Amu-Bispu Desmond Tutu. Kobertura ne’e kria presaun ba parte hotu-hotu atu partisipa iha prosesu rekonsiliasaun. Ikusmai depois Nelson Mandela lidera ho susesu negosiasaun sira ne’ebé rezulta iha eleisaun multirasiál dahuluk iha tinan 1994, iha ne’ebé nia eleitu nu’udar Prezidente Áfrika-Súl nian. Mídia asumi papél krítiku hodi inspira mudansa sira-ne’e, halo advokasia ba pás, no dokumenta nasaun nia viajen hosi violénsia ba pás.
Ba Timor-Leste, mídia nia knaar hanesan mós iha sosiedade demokrátiku pais seluk, la’ós atu informa de’it maibé mós atu eduka no promove komprensaun. Nutisia sira kona-ba asuntu sensivel sira, liuliu nutisia sira ne’ebé envolve líder nasionál sira, imperativu katak jornalista sira adere ba padraun aas liu kona-ba ezatidaun, integridade, no responsabilidade. Duké halai lalais atu publika istória sira ne’ebé bele sai inflamatóriu, mídia tenke envolve iha investigasaun sira ne’ebé detallu, buka fonte kredivel oioin, no fornese kobertura ne’ebé ekilibradu. Hodi halo nune’e, sira bele kontribui ho pozitivu ba diskursu públiku, hodi ajuda haburas unidade no komprensaun iha nasaun ida ne’ebé serbisu nafatin atu hametin ninia fundasaun demokrátiku sira.
Dalan ida ne’ebé mídia bele kontribui ba harii dame mak liuhosi aprezenta informasaun ne’ebé ekilibradu no objetivu. Mídia tenke buka atu labele hola parte hodi fó espasu ba parte hotu-hotu atu hato’o sira-nia hanoin. Ho maneira ida-ne’e, sosiedade sei hetan imajen kompletu ida kona-ba asuntu ida no la monu ba polarizasaun ne’ebé maka’as liu. Aleinde ida-ne’e, mídia mós tenke kuidadu bainhira jere notísia sira ne’ebé sensivel. Hili liafuan no enkuadramentu notísia nian iha impaktu boot wainhira informasaun sira nee to iha públiku. Notísia sira ne’ebé sensasionál no provokativu bele aumenta klasifikasaun ka leitór sira, maibé efeitu sira ba tempu naruk bele estraga orden sosiál no polítika.
Hodi konklui, pás no estabilidade nasionál maka responsabilidade ne’ebé fahe, inklui mídia. Mídia sira tenke realiza katak kada notísia ne’ebé sira hato’o bele fó impaktu boot ba situasaun polítika no sosiál iha nasaun ida-ne’e. Tanba ne’e, mídia tenke hola papél nu’udar mantein-dame no la’ós nu’udar alimentadór ba tensaun. Hodi dezempeña papél pozitivu, mídia bele sai ajente ba mudansa ne’ebé ajuda hametin demokrasia no avansa interese nasionál. Agora tempu lolos ba mídia sira hodi halo introspesaun no hadi’a sira-nia papél hodi harii dame entre líder nasionál sira no sosiedade tomak.
“Atu sira laliga malun, la hase ba malun e ate to sira tolok malun. Husik deit, ida nee sira nia problema.Ba Timor-Leste, dalan hodi harí sosiadade demokratiku sei presiza tempu naruk. Nunee pozisaun mídia lolos mak kuntinua esplora sai, kona-ba saida mak povu infrenta iha terenu hanesan falta be,aihan no infraestrutura inklui aktus KKN sira hodi foka sai nuudar kauza nasional neebe presiza ita hotu nia atensaun”