Opiniaun

Da Mihi Animas, Caetera tolle!

Published

on

(Exame de consciência durante vizita Papa Francisco) 

Husi : Virgílio Guterres “Lamukan” 

Hosi loron 9 to’o 11 setembru, ita sei simu Amo Papa Francisco. Durante vizita ne’e, The smiling Pope/O Papa Sorridente, sei hasoru entidade polítika, relijioza sira, inklui foin-sa’e sira. Tersa-feira, 10 setembru S. Pedro nia saseluk ne’e sei selebra missa ba sarani sira iha Tasi-tolu, fatin ne’ebé nia antesesor Papa João Paulo II hamriik hodi selebra missa ba sarani timoroan sira tinan 35 liubá. Papa João Paulo II vizita Timor iha fulan outubru 1989. https://www.youtube.com/watch?v=x7vNr82UhVs

Advertisement

Hosi lema nebe sai tema sentrál ba Vizita Papal 2 ne’e define mos diferensa misaun apóstolika nebe Ulun-boot Kreda katólika 2 ne’e lori mai Povo Timor. João Paulo II mai ho misaun nebe bazeia ba pasajem bíblika, evanjellu Mateus 5:13-14 “Imi mak masin rai nian…imi mak naroman mundu nian.” Francisco mai ho misaun “que a vossa fé seja a vossa cultura.” Ida uluk falun ho linguajem metafórika, ida ikus esplikativa ka interpretativa.

Povo Timor simu Amo Papa 2 ne’e iha situasaun sosio-politika nebe la hanesan. Papa João Paulo II nia vizita akontese hafoin tinan 14 Povo Timor moris iha períudu martíriu nia laran iha regime militar Indonesia haneban. Papa Francisco vizita Timor koinside ho komemorasaun tinan 25 liberta-na hosi okupasaun rejime ditadura Orde Baru Soeharto nian. Bainhira simu Papa João Paulo II, Timor nia naran oficial sei “Propinsi Timor-Timur”, parte hosi Repúblika Indonesia. Agora, Povo Timor simu Papa Francisco ho estatuto nudar nasaun independente no soberanu ida ho naran oficial “República Democrática deTimor-Leste”. Karik buat nebe la muda, mak naran Igreja lokal Timor nian iha vokabulariu Vatikanu nian. Desde uluk, Vatikanu nia dezignasaun ba Igreja katolika Timor, nafatin ho naran “Timor Oriental.”

Situasaun sosio-politika nebe la hanesan, influensia mos ita, sarani timoroan, nia espetativa nebe haksumik-an iha ita nia harohan/orasaun pessoal no koletiva ba Papa na’in 2 ne’e nudar S. Pedro nia saseluk no Kristu nia reprezentante iha igreja peregrina (rai-klaran) ne’e. Nudar sosiedade relijioza (fiar-na’in), ita nia hamulak ba beiala sira ka ita nia harohan ba Maromak refleta iha kategoria 2 de’it: hahí-hana’i no halerik (agradecimentos e lamentações). Hahi-hana’i/agradese ba grasa nebe ita hetan hosi Maromak, halerik/lamenta ba susar no terus nebe ita hasoru iha moris.

Iha fulan outubru 1989, iha Tasi-tolu, iha solenidade eukarístika, maski sarani timoroan barak harohan ho nonok no ho atensaun atu haree Papa João Paulo II nia oin no rona nia lian murak, foin-sa’e lubun loke hirus-matan no liki spanduk, halikar “Viva Timor-Leste!” iha militar Indonesia no nia ulun-boot Jeneral Leonardus Benjamin Moerdani (L.B. Moerdani) nia matan-laran hodi bolu atensan Papa nian kona-ba Povo Maubere nia terus durante tinan 14 nia laran. Foin-sa’e sira nia hakilar representa Povo Maubere nia halerik, halerik ema fiar-na’in nian no halerik nudar bibi nebe nia na’in haluha: o grito da ovelha abandonada/perdida, halerik ema beran-laek nian. Halerik nebe transfigura Kristu nia halerik hosi kruz-leten iha foho Golgota, “Eloí, Eloí, Lamá Sabactani? Meu Deus, Meu Deus, por que me abandonaste? Foin-sa’e sira hatutan hikas halerik Povo Judeu nian liuhosi profeta sira nia lian (Salmo 22:1) “Por que estás tão longe de salvar-me, tão longe dos meus gritos de angústia?”

Husi lidun politika, ita bele mos konsidera aksaun foin-sa’e sira nia iha Tasi-tolu, tinan 35 liuba ne’e nudar manifestasaun politika ida hasoru ambiguidade politika Vatikanu nian perante Povo Maubere nia luta ba ukun-rasik-an. Mos manifestasaun diskordansia sarani timoroan nian hasoru Vatikanu hodi hamutuk ho Estado Indonesia ezila Monsenhor Martinho Lopes, Administrador Apostóliku Dioseze Dili, hosi Timor, ho razaun “moras”, maski ema hotu hatene katak rejime militar Indonesia kle’ur ona la gosta Mgr. Martinho Lopes nia pozisaun krítika kontra atrosidade ka hahalok-aat militar sira nian hasoru povo no sarani timoroan. “Perselingkuhan” Vatikanu ho rejime Soeharto nebe protagoniza hosi Núncio Apostólico momento ne’eba, Mgr. Francesco Canalini ho Jeneral L.B. Moerdani la rezulta de’it iha exilação forçada Amo Bispo Martinho Lopes, maibe mos atu repatria (haruka-fila) padre missionariu antigu sira, tanba deskonfia padre sira ne’e halo politika pro-independensia nian.

Advertisement

Tinan 35 liu tiha ona. Iha tinan 2002 Povo Maubere ukun-rasik-na ona, moris ona nudar nasaun independente no estado soberano ida. Nasaun no Estado nebe hetan rekonhesimentu no apresiasaun hosi Vaticano. Apresiasaun nebe hato’o duni hosi Papa João Paulo II iha nia diskursu ba Administrador Apostóliku sira Dioseze Dili no Baucau iha okaziaun vizita “ad Limina Apostolorum” (28 outubru 2002) https://www.vatican.va/content/john-paul-ii/pt/speeches/2002/october/documents/hf_jp-ii_spe_20021028_ad-limina-dili-baucau.html. Papa João Paulo II mos sai Santo tiha ona. Nudar sinal agradesimentu, estatua João Paulo II nian, harii metin no kmanek ona iha laletek Tasi-tolu nian.

Ohin, fulan setembru 2024, João Paulo II nia susesor ida, hafoin Papa Bento XVI, tau-ain hikas iha ita nia Rai Dolorosa (Doben Lorosa’e). Karik uluk, 1989, ita hasee nia ho “Cristo vini! (Kristu mai!)”, ohin ita seti ho “Cristo ritorna! (Kristu fila-hikas!)” Nudar nasaun nebe nia populasaun maioria (tuir sertidaun batismu) hanesan katóliku, vizita Papal sempre sai rahun-di’ak ka “bem-aventurança” ida.

Pergunta reflektiva ba ita nudar sidadaun no kristaun mak ne’e: Ita nia orasaun/harohan ba Papa Francisco ne’e sei nakonu ho agradesimentu ka sei kontinua ho halerik hanesan uluk ita hato’o ba Papa João Paulo II, tinan 35 liu ba? Se ita agradese, agradese ba sa ida? Se ita halerik, halerik kona-ba sa ida? Harohan, nudar komunikasaun interpesonal ema fiar-na’in ho Maromak, ema ida-idak nia harohan/intensaun se tuir situasaun sosio-psikolójiku, dalaruma sosio-politika, nebe nia moris ba no hasoru loro-loron.

Ideal ne’e, ka tuir-loloos, se uluk ita halerik ona ba João Paulo II, tanba terus no susar nebe ita hasoru iha rejime ditadura Soeharto nia haneban, loloos agora ita tenki agradese tanba ita liberta-an ona hosi terus no susar ne’e. Karik hakarak luku-an iha espíritu tema nebe ita uza atu simu Papa João Paulo II tinan 35 liuba “Imi mak masin rai nian, imi mak naroman mundu nian”, iha Papa Francisco nia oin, iha ita nia harohan sira, ita tenki komprova katak ita sai duni “masin rai nian”, ita nakfilak-an duni nudar “naroman mundu nian.” Ba sira nebe tuur iha altar oin no iha biban atu hasoru Papa Francisco karik, favor halo “exame de consciência” kona-ba kompromisu ne’e. Ha’u halo tiha ona, ha’u nian. Hakerek (artigu) ne’e mak ha’u nia “exame de consciência”. Deskulpa, konvite ne’e ba de’it sira nebe sei iha “consciência/nurani”, sira nebe la iha ona ka la iha duni, “please enjoy your life as you wish.”

“Consciência” depende ba ita ida-idak nia papel iha sosiedade. Ba polítiku sira, “consciência política”, ba relijiozu sira “consciência religiosa”, ba trabalhador sosial sira “consciência social”. Sira ne’e hamutuk mak sai “consciência humana.” Liuhosi “exame de consciência” mak ita bele konfirma ita nia hahalok durante ne’e iha signifikadu duni nudar “masin” nebe hameer ai-han atu fo moris ka dalabarak liu ita nia hahalok no ita nia liafuan sai fali “venenu” nebe hamate ema-seluk ka haraik moras ba ema barak. Iha “exame de consciência” mak ita bele husu ba ita nia-an, se ita mak “naroman mundu nian”, ema hira, família hira mak haksolok ho naroman nebe ita haraik ba sira? Karik durante ne’e ita sai naroman ba ita nia an de’it? Aat liu tan, se ita hadau ema seluk nia naroman, husik sira moris hela iha nakukun. Fraze ida ikus ne’e ba ukun-na’in sira: hadau tiha povo nia voto no konfiansa iha eleisaun atu kaer ukun, husik povo kontinua moris iha ki’ak no mukit. Uza violência hodi duni-sai povo hosi sidade-laran.

Advertisement

Tuir ha’u nia konsiensia, nudar ativista direito humano no nudar sarani nebe la-dun ba igreja, ha’u fiar katak ita nia espetativa no harohan ba Papa Francisco sei la hanesan. Pelo menos, família sarani sira iha Tasi-tolu nebe lakon sira nia uma hodi fo fatin ba missa Papal 10 setembru, komunidade sira nebe sai vítima eviksaun no komersiante sira nebe lakon espasu iha sidade Dili laran, nia harohan sei la hanesan ho ukun-na’in no osan-na’in sira nebe tuur besik altar. Ukun-na’in sira balun nia harohan pasti sei hanesan ho governante balun iha Propinsi Tim-Tim, bainhira Papa João Paulo II mai. Sarani timoroan nebe 40% resin sei moris iha linha pobreza nia okos, nia orasaun sei la hanesan padre no madre sira nebe tuur hale’o Papa Francisco. Predador seksual no pedófilu sira nia intensaun iha missa sei la hanesan ho labarik mane no feto sira nebe sai vítima ba abuzu no asédiu seksual. Nune’e mos, labarik feto sira nebe sai vítima insestu no vítima trafiku humanu. Inan-feton (faluk no oan-ki’ak sira) no família sira nebe lakon sira nia membro família ka hetan tratamentu la dignu iha iha tempu rezistensia no tinan 1999 nebe kontinua buka justisa nia hamulak la hanesan ho ukun-na’in no combatente sira nebe afirma katak independensia no liberdade nudar justisa final ba timoroan oan hotu. Ativista direitos humanos sira nia espetativa sei la hanesan autoridade seguransa Estado no governante balun nia espetativa.

Atu habadak karik, sira nebe nia moris di’ak ona ho ukun-rasik-an tinan 25 liuba nia intensaun no harohan sei nakonu ho agradesimentu, maibe sira nebe hosi tinan 2002 to’o ohin-loron nia moris susar ba bebeik, nia orasaun sei nakonu ho halerik, nafatin hanesan sira nia orasaun tinan 35 liuba iha Papa João Paulo nia oin. Ha’u bele sala, maibe ida ne’e parte kiikoan hosi ha’u nia “exame de consciência.” Karik konkorda, “graças a Deus”, la konkorda mos, “graças a Deus” nafatin.

Hosi análize no observasaun pessoal ba situasaun sosio-polítika hafoin ita restaura independensia, orasaun apropriada nebe ita, sarani timoroan tenki hato’o ba Papa Francisco durante nia vizita iha Timor mak “Da Mihi Animas, Caetera tolle/ Fo Klamar mai há’u, buat seluk lori ba.” Orasaun ne’e, São João Bosco ka konhesidu ho D. Bosco nia orasaun. Orasaun ne’e sai padraun ba D. Bosco nia moris relijiozu hodi serbi klosan sira nebe marjinalizadu ka abandonadu hosi poder polítiku ka sistema sosial diskriminatoria. Sira nebe convive ka liuhosi edukasaun salesiana, hatene no kompreende di’ak sentido orasaun ne’e. D. Bosco, aleinde Santo ba juventude sira, nia mos pedágogu “ulung” ida iha sékulu XX ho sistema edukasaun preventiva nebe bazeia ba pilar 3: razaun, relijiaun no domin.

Tanba sa mak orasaun “Da Mihi Animas, Caetera tolle” sai apropriadu ba ita? Tanba hafoin ukun-rasik-na, tinan 25 liuba, ita nia sosiedade nakfilak ona ba sosiedade ida ne’e klamar la iha. Prosesu hotu, sosial, politika, ekonomika no kultural, nebe ita hahu tinan 25 liuba, “é um processo de desalmação. Já tornamos uma sociedade desalmada”: ita sai ona sosiedade nebe klamar la iha.

Tanba ita sosiedade klamar la iha, obra sa ida de’it mak ita produz, ho hanoin, ho liafuan ka ho hahalok, mesak klamar la iha hotu. Ita harii Estado Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Estado nebe klamar la iha. Repúblika klamar la iha, Demokrasia mos klamar la iha. Ita organiza eleisaun, eleisaun nebe klamar la iha. Tanba ne’e governu no líder sira nebe eleito hosi eleisaun ne’e mos mesak klamar la iha hotu: governu klamar la iha, líder klamar la iha. Ita nia sistema edukasaun klamar la iha, tanba ne’e sira nebe gradua hosi eskola ka universidade sira barak mak klamar la iha. Sosiedade klamar la iha produz mos intelektual klamar la iha. Ita nia sistema saúde, sistema justisa mos klamar la iha hotu. Tinan 14 ita utiliza osan mina nian to’o osan atu mohu ona, ita sei haree povo halerik iha terus no mukit nia laran. Partido politiku sira nebe povo hili atu ba kaer ukun, lufu-lafu ho projetu de’it. Lider sira tinan ba tinan mak bombia-malu no selok malu la hotu rai. Ho ema seluk, sira nia fo “abraço apertado” maibe haree nia maun-alin sira ho “suspiro dobrado.”

Advertisement

Ita gaba-sola-an kona-ba rekonsiliasaun, maibe rekonsiliasun nebe artifisial, klamar la iha, tanba haluha ema sira nebe sai mutun/vítima. Ita loko-an kona-ba liberdade, katak ita nia liberdade mak di’ak liu iha rejiaun, maibe liberdade nebe klamar la iha, “liberdade sem utilidade/kebebasan tanpa manfaat.”

Ita deregong katak, 98.7% sarani katolika, maibe sarani klamar la iha. Violensia domestika buras, labarik barak moris ki’ak ida liuron, balun sai vítima abuzu seksual, insestu no pedofilia, feto sira sai objetu assédio seksual iha ita nia matan-laran, ita hotu iha “silêncio profundo” hanesan kalan Jesus moris iha Belém. Mane baku feto iha ita nia oin, iha merkadu, no iha loron-manas, ita hotu hamriik hateke de’it hanesan karau-timor haree kareta.

Ita harii igreja no kapela bara-barak maibe nia valor equivale de’it ho edifisiu ka repartisaun seluk. Igreja ho kapela sira dalabarak liu la’os sai fatin ba konversaun, konfisaun no reafirmasaun ba ita nia fiar(fé), maibe sai instrumentu ba promosaun ba ita nia ezistensia nudar relijiaun maoritaria. Padre balun nia homilia, hanesan modo nebe masin la iha. Baar no siin, la iha sabor, “nem evangélico, nem intelectual.” Ita, sarani sira, barak ba igreja “semata-mata” tanba obrigasaun de’it, la’os tanba missa nudar nesesidade (kebutuhan) bazika ita nia konviksaun espiritual nudar fiar-na’in. Ita moris iha síndroma maioria-minoria nia leet. Ita preokupa demais ho prezensa relijiaun seluk no ejiji sira atu respeita ita nebe maioria, maibe perante problema sosio-ekonomiku nebe sidadaun sarani sira enfrenta ita sai “silent majority.”  Ita nia fiar (fé) nebe Papa João Paulo II apresia iha nia diskursu ba Administrador Apostóliku Dili no Baucau iha 2002, no ita nia kultura solidariedade nebe sai ai-riin prinsipal ita periudu rezistensia, nabeen hamutuk ho ran sira nebe ita nia mártir sira fakar no lakon hamutuk ho ahi-su’ar nebe sai husi ita nia uma lulik nebe milisi no militar sira sunu iha 1999. Orfanatu no fatin akolhimentu vítima insestu no trafiku humanu la hetan asistensia husi dioseze sira. Nune’e mos eskola katólika no sentru formasaun vokasional nebe kongregasaun relijioza sira harii, la dun hetan atensaun hosi dioseze, maski tinan-tinan Estado fo apoiu finanseiru ba Igreja Timor.

So, sa ida mak relevância tema “Que a vossa fé seja a vossa cultura” numa “sociedade desalmada?” Iha sosiedade nebe klamar la iha, “nem fé, nem cultura tem abrigo”. Karik iha, “fé artificial no cultura artificial”. Fé ho cultura nebe sai “barang pajangan” de’it iha ita nia uma nia varanda ka ita eskritoriu nia portaun.

Karik ha’u “pessimista exagerado”. La iha buat ida. Pelo menos, entre disípulu na’in 12 ne’e iha netik Tomé ida nebe séptiku/skeptis. Uluk kedas, iha mundu jornalismu, bainhira halo refleksaun nudar ema sarani, ha’u sempre identifika-an ho S. Tomé. Apóstolu nebe séptiku no kuriozu. Tomé la tolan-tomak esplikasaun ka sermaun furak sira. Tomé kestiona, Tomé buka evidensia. Karik Tomé la kestiona, afirmasaun “Eu sou o caminho, a verdade e vida” nunka sai hosi Jesus nia ibun. Di’ak liu sai “pessimista exagerado” do que “altruísta excessivo:” liman lais tulun ema seluk, maibe husik nia oan sira mate hamlaha.

Advertisement

Ha’u nia espetativa ba Papa Francisco sa ida? Ha’u hakarak Papa Francisco husu ba ita timoroan, hanesan Maromak husu ba Kaim, “Kaim, ó nia alin Abel iha ne’ebe?” Tanba ita agora dadaun ne’e, ita nia kondisaun psikolójika ne’e hanesan loloos Kaim nebe oho nia alin Abel tanba inveja. Sentimentu sala no lakon hadau-malu ho ita nia vaidade no arrogância. Ita sente katak ita halai hela, husik hela fatin ita oho ita nia maun-alin, maibe ita la hatene atu halai ba ne’ebe. Ita hanoin katak, halai-ses hosi fatin ita halo sala (fatin ita oho ita nia maun-alin), ita bele hetan salvasaun ruma, maibe ita halai to’o liman-ain kole no bilin-bala, tanba sente “perseguido” hosi sentido arrenpedimentu no humildade. Tanba ita nia vaidade no arrogância, ita halai nafatin maibe la hatene fatin loloos.

Há’u hakarak rona Papa Francisco, nudar Kristu nia saseluk husu ba há’u: Virgilio, “onde está teu irmão Mauk-Moruk? Onde está o teu irmão Alfredo Reinado e Leopoldinho? O nia maun-alin no inan-feton nebe terus no mate iha krizi sira nebe mosu hafoin restaura independensia, iha ne’ebe? O nia feton no alin sira nebe sai vítima ba violência domestika, vítima ba assedio no abuzu seksual hosi polítiku no kleru sira iha ne’ebe? O haree no tau atensaun ka lae, ba inan-feton nebe nia la’en ema tiru-mate iha ema barak nia oin iha Ermera, iha tinan 1975, nia oan ida mate iha Indonesia hafoin fila hosi manifestasaun no nia oan ida seluk milisi oho iha igreja Suai iha 1999?

Ha’u hakarak Papa Francisco kestiona ita nia hahalok paradoksu, hamtauk Maromak maibe la haktuir nia ukun fuan. Abrão bainhira lori nia oan Isaac nebe nia hadomi ba rai Moriá atu saran ba Maromak, tanba nia hamta’uk Maromak. Maibe bainhira Maromak entrega bibi-aman ida, Abrão husik nia oan Isaac no oho mak bibi-aman ne’e. Ita fali, Maromak haraik rekursu natural nebe nakfilak ba osan bilioens, maibe ita kontinua sakrifika ita nia povo no oho ita nia maun-alin sira. Povo fo fiar ba ita atu ukun, maibe kaer tiha ukun buka hariku ita nia an de’it. Sarani sira fo konfiansa ba ita atu sai padre ka madre, maibe bainhira sira moris iha terus no susar, ita nonok de’it ka ita haruka sira reza de’it ba Maromak. Tanba de’it ita hamta’uk Maromak, ita sobu ema ki’ak sira nia uma iha sidade-laran no Tasi-tolu hodi prepara-an no halo altar, maski ita iha rekursu natoon atu prepara fatin seluk.

Ha’u imajina hela Tasi-tolu hanesan foho nebe Jesus sa’e ba hodi halo Nia Sermaun/Diskursu kona-ba “Bem-Aventurança.” Dalaruma fali, ha’u imajina Tasi-tolu hanesan Templo Jerusalem nebe ema judeu sira utiliza tiha nudar merkadu fa’na sasan. Tanba ne’e, ha’u hein (imajina de’it) Papa Francisco tama Tasi-tolu hanesan Jesus tama Templo Jerusalem ho hirus, duni no baku-fila meza no sobu kios sira iha Templo laran.

Atu hasoru diretamente ka la hasoru Papa Francisco durante nia vizita, maski ho “consciência destranquilizada” no “alma rasgada”, ha’u sente orgulho ho ksolok tanba perfil relijiozu nebe há’u admira desde inisiu nia simu knaar nudar Papa, sama-ain iha Timor-Leste, ha’u nia rai doben. Ha’u nunka auzente iha Papa Francisco nia intervensaun iha fórum internacional sira hodi promove fraternidade humana. Iha Expo Milan 2015, há’u haree no rona nia diskursu liuhosi ekran televizaun hodi hahu dissemina nia Insíklika “Laudato Si”. Ha’u acompanha “live” bainhira nia asina Insíklika “Fratelli Tutti” iha Asisi, S. Francisco de Assis nia rate-leten. Hosi nia entrevista sira iha media, ha’u hatene katak, iha Vatikanu rasik, Kardeal balun la konkorda ho ninia Insíklika ka ezortasaun balun, liliu “Amoris Laetitia” nebe ko’alia kona-ba realidade nebe riku no kompleksu iha moris família nian.

Advertisement

Ha’u konsiente katak, padre no sarani balun iha Timor mos la konkorda ho Papa Francisco, liliu bainhira ko’alia kona-ba asuntu abuzu seksual no pedofilia nebe involve kleru sira no asuntu kona-ba LBGTQI+. Sinal diskordansia padre no sarani Timor balun ita bele haree husi oinsa sira nia hanoin no atitude bainhira iha tinan 2 ka 3 liuba, Vaticano, iha Papa Francisco nia ukun, liuhosi Congregação da Doutrina da Fé ka Dicastério para a Doutrina da Fé foti desizaun hasai eis-padre Richard Daschbach hosi nia misaun nudar saserdote kongregasaun Sociedade Verbo Divino nian tanba involve iha kazu pedofilia no pornografia infantil iha Topo Honis, Oe-Cusse https://www.aljazeera.com/program/101-east/2024/3/14/inside-paedophilia-scandals-in-one-of-the-most-catholic-nations  

Desizaun entidade Vaticano nian ne’e hatun mos sansaun ba Amo Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho razaun hanesan. https://www.abc.net.au/news/2022-09-30/vatican-sanctions-timor-nobel-laureate-after-assault-accusations/101489454.  Há’u sei hanoin, oinsa publiku nia reaksi hasoru jornalista no media sira nebe publika no republika notisia kona-ba kazu Topo Honis ho Kazu Bispo Belo nian. Padre balun, sarani barak, inklui jornalista no intelektual fanátiku sira nia diskursu homofóbiku no xenofóbiku hasoru jornalista no ONG sira nebe halo advokasia ba vítima pedofilia iha Topu Honis no publika entrevista ho vítima balun. Bainhira jornalista no ONG sira aprezenta dokumentu desizaun  Vaticano nian ne’e, balun dehan “desizaun Vaticano nian ne’e vale de’it iha Roma.”

Hanesan ema, ha’u sente previlejiadu moris iha era nebe Kreda Universal iha Papa sira nebe iha aten-barani atu transforma uma-kreda nia oin perante dezenvolvimentu sosiedade humana universal nian, hafoin periudu nakukun idade mediával nebe nakonu ho eskándalu no trajédia humana. Ha’u moris entre tinan nebe Papa João XXIII inisia Konsíliu Vatikanu II (12 de outubro 1962) no konklui iha Papadu Papa Paulo VI nian (8 de dezembru 1965), iha kedas ha’u nia aniversariu. Inisiativa atu halo Concílio Vaticano II, halo Papa João XXIII nebe naran original Angelo Giuseppe Roncalli ne’e tama iha lista ema (tokoh) na’in 100 nebe iha influensia boot liu (paling berpengaruh) iha mundu. Há’u mos bele akompanha no haree rasik oinsa Papa João Paulo II nia papel iha luta kontra rejime ditatorial sira nebe hahu ho destruisaun Muro Berlin iha novembru 1989, fulan ida hafoin nia vizita Timor, no kulmina ho ekstinsaun rejime komunista União Soviética iha 1991. Papel nebe halo João Paulo II konhesidu ho Papa da liberdade. Tanba ne’e, bainhira nia mai vizita Timor iha 1989, la sala ida ita husu ba nia “Da Mihi Libertatem! Fo mai hau liberdade!”

Tanba ne’e, ba Papa João Paulo II, ita husu nia atu fo liberdade ba ita, ba Papa Francisco, mai ita hamutuk husu atu nia haraik klamar mai ita. Iha 1989, ita husu ho “Da Mihi Libertatem!, Iha 10 setembru 2024 iha fatin hanesan, ita husu ba Papa Francisco “Da Mihi Animas!”

Maski nune’e, ita mos labele haluha katak, Vaticano, iha Papa na’in 2 ne’e nia ukun foti desizaun “moruk” nebe ita balun susar atu tolan. Iha Papa João Paulo II nia ukun, Vaticano foti desizaun atu ezila Bispo D. Martinho Lopes to’o mate izoladu iha Portugal. Iha Papa Francisco nia ukun, Vaticano foti sansaun hodi ezila D. Ximenes Belo iha Portugal no labele fila mai Timor. Martinho Lopes ho D. Ximenes Belo, independentemente hosi sala nebe sira halo, sira na’in 2 sai Uma-Kreda Timor Oriental nia klamar, iha situasaun difisil nebe Povo Maubere no sarani Timor hasoru. Sira na’in 2 sai duni bibi-atan nebe nunka abandona ka husi sira nia bibi lakon leet iha asu-fuik sira nia luhan.

Advertisement

Tanba ne’e, karik ita nia harohan ba Maromak liuhosi vizita Papa Francisco nian hodi husu “Da Mihi Animas!”, ha’u fiar katak, iha loron 11 setembru, bainhira ita despede Papa Francisco iha aeroportu Internasional Nicolau Lobato, ho Cântico de Zacarias “Bendito seja o Senhor, Deus de Israel porque visitou e redimiu o seu povo.” Balun bele foti liman haksolok hanesan Isabel, Zacarias nia fen, bainhira simu nia prima Maria hodi dehan “Bendita sois vós entre as mulheres, bendito é o fruto do vosso ventre Jesus.”

Ho klamar nebe ita simu hikas hosi Papa Francisco iha loron 10 setembru iha Tasi-tolu, ita barak, liuliu sira nebe ki’ak no mukit no marjinalizadu durante tinan 25 nia laran ne’e, sei hamutuk ho Maria, Jesus nia inan hananu MAGNIFICAT….O Todo Poderoso fez em mim maravilhas: Santo é o seu nome. A sua misericórdia se estende de geração em geração sobre aqueles que O temem. Manifestou o poder do seu braço e dispersou os soberbos. Derrubou os poderosos de seus tronos e exaltou os humildes. Aos famintos encheu de bens e aos ricos despediu de mãos vazias…”. Iha istoria, rejime ditatorial balun ‘pernah’ bandu resitasaun orasaun Magnificat ne’e tanba konsidera nudar “O Manifesto dos Pobres e Oprimidos.” Sira nebe la hatene lian português, bele buka versaun bahasa indonesia ka ingles iha Google.

Ho klamar foun nebe ita simu hosi Papa Francisco, ba oin Povo Maubere sei la moris tan ho “esperanças rasgadas/harapan tercabik-cabik” hanesan Maun Xanana temi iha nia poesia, maibe hakat ho dignidade no firmeza nudar nasaun soberanu nebe hadomi nia Povo no tane-as nia kultura. “Cultura da solidariedade social e cultura da fraternidade humana”, tuir ukun-fuan Maromak nian, no tuir prinsipiu no valor direitos humanos nebe konsagra iha Konstituisaun Repúblika Timor-Leste. Ita nia fé sai duni hanesan S. Paulo hateten ba hebreu sira “A fé é o firme fundamento das coisas que se esperam, e a prova das coisas que se não vêem.” Fiar/fé, relijioza ka polítika, tenki sai prinsípiu/baze  ba ita nia aksaun no ita nia poder/ukun.

Bienvenido Papa Francisco!

Bem vindo, Papa Sorridente!

Advertisement

Que o seu lindo e humilde sorriso ilumine a minha alma!

 

 

 

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version