Xefe Estadu husu ne’e tanba konsidera kultura no identidade importante, nune’e sei ko’alia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho membru Governu sira atu fó apoiu bá programa ne’e iha Maubise, Rabilau atu tinan sira tuir-mai bele sai boot liu tán, turista sira hosi rai liur sei mai.
Prezidente Repúblika mós agradese bá Governu liu-liu bá Primeiru-Ministru ho membru sira ne’ebé tau-matan no mobiliza rekursu hahú hosi apoiu projetu no inisiativa ida-ne’e, Ministériu Arte no Kultura ne’ebé fó apoiu makas bá infraestrutra balun maski iha fulan Abril to’o Setembru Governu okupadu tebes ho vizita Santu Padre inklui Sekretáriu Jerál ONU.
Ramos-Horta mós observa katak, situasaun iha Timor-Leste agora atu bá buka de’it kuartu iha otél sira iha Dili laran nakonu, fatin laiha tanba turista sira komesa mai barak loron bá loron, maibé otél ka kondisaun mak seidauk sufisiente.
Iha fatin hanesan Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitáriu, Mariano Asanami Sabino hanesan mos Prezidente Komisaun Organizadora hateten, turizmu iha komponente tolu importante bá ai-rin ekonomia nian.
Komponente ida maka mina-rai, komponente seluk maka agrikultura, peska no floresta nune’e iha IX Governu komesa promove ekonomia azul tanba tasi territóriu Timor-Leste lu’an dala-tolu hosi rai maran.
Ida seluk maka turizmu ne’e rasik, tanba ne’e maka presiza hadi’a ninia infraestrutura no kondisaun hanesan ospitál tenki di’ak, fatin bá service tenki di’ak, bee moos, eletrisidade no dijitalizasaun ne’e importante atu promove turizmu.
Advertisement
Komponente ida ne’e maka agora daudaun Governu halo festival Rabilau, ne’e hanesan promosaun kulturál no turizmu ne’ebé lidera hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura.
Governu mós iha edukasaun liu-liu Ensinu Superiór ne’ebé lidera ho semináriu ho teknolojia, iha desportu hanesan Dili Maratona, iha promosaun liuliu Bilioteka Móvel tanba ne’e sei iha atividade oioin ne’ebé lidera hosi SEJD.
“Iha Rabilau ita hakarak promove ita-nia paizazen no foho sira ne’ebé mak kapas. Ita iha foho barak nu’udár forsa bá ita iha tempu rezisténsia hanesan foho Ramelau, Matebian, Kablaki, Ligumau, Tafara, Tapo no iha foho barak ita sei promove,” Mariano Asanami Sabino hateten.
Programa ne’e mós parte ida atu promove páz, fraternidade umana ne’ebé mak Prezidente Republika inisia servisu hamutuk ho Governu.
Tuir nia, Ministériu Obras Públiku esforsu makas atu halo estrada tama to’o mai iha Rabilau inklui bee moos, eletrisidade ho Ministeriu sira seluk ne’ebé mak fó apoiu mai atividade ida-ne’e.
Advertisement
Festivál Rabilau 2024 hetan apoiu hosi Telkomsel, World Food Programme, Enbaixada Republika Cuba iha Timor-Leste, World Health Organization, PAX, Plan Internasional, Timor Telecom, RTTL no Shanghai Contruktion Group.
Komponente orsamentu bá festival ne’e $200.000-resin mai-hosi Gabinete Prezidénsia nian ne’ebé komponente idak-idak iha ninia kolokasaun orsamentál ketak-ketak.